Vlada Republike Hrvatske – Za revitalizaciju i ravnomjerni razvoj Banovine, u protekle tri godine, uloženo je više od milijardu eura



RSS

Slika /Vijesti/2023/Prosinac/28 prosinac/HN20231228337860.JPG

Vlada je na današnjoj, 274. sjednici, donijela novi akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja te nove mjere aktivne politike zapošljavanja, vrijedne 132,6 milijuna eura. Donesena je odluka kojom će se zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj nabaviti 21 linearni akcelerator i pripadajuća oprema za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka. Nakon izvješća o mjerama i aktivnostima na revitalizaciji i obnovi potresom pogođenih područja, Vlada je usvojila nekoliko zaključaka temeljem kojih će se i u prvih šest mjeseci iduće godine nastaviti s pomoći stradalima u potresu.

”Uz dinamičnu obnovu, u protekle tri godine, Vlada je svojim intenzivnim mjerama i aktivnostima snažno usmjerila napore u revitalizaciju i ravnomjerni razvoj Banovine. U tom je razdoblju investirano više od jedne milijarde eura, od čega samo tijekom ove godine više od 645 milijuna eura”, izvijestio je Medved.
 
Podsjetio je da je na sjednici Vlade održanoj 30. prosinca 2021. godine donesen Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom s ciljem provedbe poticajnim mjera i aktivnosti, osiguravanja potrebnih sredstava te je utvrđena metodologija praćenja i izvješćivanja o realizaciji.
 
Tim Programom, kao strateškim dokumentom, postavljeni su jasni ciljeve ublažavanja demografskih i materijalnih posljedica uzrokovanih potresom te se istovremeno pristupilo sustavnom osiguravanju društvene i gospodarske revitalizacije i ravnomjernog razvoja u srednjoročnom i dugoročnom vremenskom razdoblju.
 
”Iz pokazatelja gospodarskog rasta Sisačko-moslavačke županije, odnosno porasta broja zaposlenih, povećanja broja aktivnih obrta i tvrtki, pada stope nezaposlenosti, porasta plaća i mirovina te ostalih pokazatelja vidljivo je kako je Vlada uložila značajne napore, ne samo da se život na Banovini vrati na razinu prije potresa, nego da svim stanovnicima Banovine omogućimo kvalitetniji i sigurniji život”, ustvrdio je Medved te zaključno dodao da se obnova tog područja odvija snažno te da će se jednako tako nastaviti i u narednom razdoblju.
 
Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoj Orlić iznio je potom informaciju o aktivnostima Ministarstva vezano uz obnovu potresom pogođenih područja istaknuvši da je obnova na području zagrebačkog i petrinjskog potresa u potpunosti završila na preko 11.100 objekata, a što uključuje preko 10.500 privatnih zgrada i 543 javne zgrade i infrastrukturnih objekata.
 
Prema podacima Ministarstva financija ukupno je na razini svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, bez jedinica lokalne i područne samouprave, zaključno s 31. listopada, utrošeno 2,2 milijarde eura iz Državnog proračuna i Fonda solidarnosti EU te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Trenutno je ukupno u obnovi otvoreno 1452 gradilišta, dok su u postupku javne nabave za izvođenje radova i usluga 1373 lokacije. Radovi se odvijaju na izgradnji 239 novih obiteljskih kuća.
 
Usvojeno je i nekoliko zaključaka temeljem kojih će se i u prvih šest mjeseci iduće godine nastaviti s pomoći stradalima u potresu. Otpisuju se potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, produžuje korištenje autoceste A11 Zagreb – Sisak bez plaćanja cestarine, nastavak besplatnog prijevoza vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta te se otpisuju potraživanja za RTV pristojbu.
Neporezno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva za 133 mil. eura
 
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela novi akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, a putem ukupno 73 mjere trebalo bi doći do rasterećenja gospodarstva za minimalno 132,7 milijuna eura, te nove mjere aktivne politike zapošljavanja, vrijedne 132,6 milijuna eura.
 
Usvajanje tog novog, drugog akcijskog plana je mjera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koja predviđa obvezu daljnjeg smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja, u ukupnom iznosu od minimalno 132,7 milijuna eura ili milijardu kuna, istaknuo je na sjednici Vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.
 
Rekao je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koordiniralo prikupljanje mjera rasterećenja od nadležnih tijela te izradilo prijedlog akcijskog plana, pojasnivši i da je provedba ova mjere preduvjet za isplatu europskih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 2021. – 2026.
 
Habijan je podsjetio da je s prvim kvartalom 2022. provedeno svih 50 mjera iz prvog akcijskog plana, čime je ostvareno ukupno rasterećenje gospodarstva od nešto više od 70 milijuna eura.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je poručio da politika poreznog i administrativnog rasterećenja građana i gospodarstva predstavlja kontinuitet Vlade, pri čemu ukupna dosadašnja rasterećenja dosežu 1,5 milijardi eura.
 
Nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja
 
Vlada je podržala i mjere aktivne politike zapošljavanja za 2024. godinu, koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, za koje je u državnom proračunu osigurano ukupno 132,6 milijuna eura.
 
Riječ je o mjerama koje obuhvaćaju potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, obrazovanje i osposobljavanje, javni rad, stalnog sezonca i potporu za skraćivanje radnog vremena.
 
Potpore za zapošljavanje uključuju mjesečni paušalni iznos potpore sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Nastavlja se i s potporama za pripravništvo, koje uključuju sufinanciranje troška bruto I iznosa plaće te drugih troškova poslodavcima. Veći intenzitet potpore za te dvije mjere predviđen je za poslodavce koji udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, a koje će se financirati putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, navodi se u dokumentu Vlade.
 
Iduće godine nastavlja se i s davanjem potpore za pripravništvo u javnim službama, koja uključuje financiranje 100 posto iznosa prema iznosu pripravničke bruto I plaće, a koja iznosi 85 posto iznosa bruto I plaće radnog mjesta, te potporom za usavršavanje, koja omogućuje zaposlenim osobama stjecanje vještina za rad i zadržavanje radnog mjesta.
 
Potporom za samozapošljavanje, pak, omogućuje se nezaposlenim osobama pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada poslovnog subjekta. Maksimalan iznos potpore za samozapošljavanje iznosit će 20.000 eura. U okviru te mjere, provodit će se i posebna mjera „Biram Hrvatsku“ kojom će se osnažiti aktivnost u gospodarski i demografski slabije razvijenim područjima Republike Hrvatske te poticati povratak radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda.
 
Potporama za obrazovanje i osposobljavanje omogućuje se korisnicima stjecanje dodatnih vještina s ciljem zadržavanja radnog mjesta, stjecanje vještina za ulazak na tržište rada te obrazovanje u obrazovnim ustanovama, navode iz Vlade.  Odobravat će se i potpore za javni rad. Program javnog rada temelji se na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva, a koji ima za cilj uključivanje nezaposlenih osoba u programe aktivacije u trajanju do maksimalno 12 mjeseci uz subvenciju od 50 do 100 posto troška minimalne plaće.
 
Nastavlja se iduće godine i mjera stalni sezonac, tj. financijska podrška radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja.
 
 Potpora za skraćivanje radnog vremena odobravat će se poslodavcima isključivo iz prerađivačke industrije, koji imaju poteškoće u poslovanju, a s ciljem očuvanja radnih mjesta.
 
Donesene odluke vezane uz toplinsku i električnu energiju
 
Vlada je odredila iznos razlike između jediničnih cijena za centralne toplinske sustave i zatvorene toplinske sustave u odnosu na krajnje cijene isporučene toplinske energije, te donijela uredbu o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača koji su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije za 2024. godinu.
 
Vezano uz prijedlog odluke o određivanju iznosa razlike između jediničnih cijena za centralne toplinske sustave i zatvorene toplinske sustave u odnosu na krajnje cijene isporučene toplinske energije, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan rekao je da je u skladu s odredbama uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, a kako bi se cijene toplinske energije zadržale na razini prije poremećaja, potrebno odrediti razliku kojom se opskrbljivačima na centralnim i zatvorenim sustavima nadoknađuje razlika.
 
Naveo je da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) na svojoj 25. i 26. sjednici Upravnog vijeća donijela odluku o jediničnim cijenama za proizvodnju toplinske energije za centralne i za zatvorene toplinske sustave, pa se temeljem te odluke HERA-e predlaže donošenje odluke o određivanju iznosa razlike između jediničnih cijena za centralne i zatvorene toplinske sustave.
 
Habijan je istaknuo da se tom odlukom osigurava smanjenje energetskog siromaštva za građane koji se griju na toplinskim sustavima, a za nju su u državnom proračunu predviđena sredstva od 30 milijuna eura.
 
Nakon primjene ove odluke i završetkom ogrjevne sezone, HERA će napraviti analizu primljenih nadoknada i stvarnih troškova te će na temelju toga dostaviti izvješće.
 
Vezano uz prijedlog uredbe o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača koju su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije za 2024. godinu,  istaknuo je kako  je to nastavak mjera stabilizacije cijena električne energije.
 
“Opskrbljivačima električnom energijom određuje se da po reguliranoj cijeni od 55,74 eura megavatsat i to u ukupnom postotku od 60 posto, kao i do sada, preuzmu energiju povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticaja Hrvatskog operatora tržišta energije. Pri tome svakome opskrbljivaču pripada dio energije iz sustava poticanja u postotku njegovog udjela u tržištu RH, a onih ostalih 40 posto imaju pravo na tržište plasirati samostalno”, naveo je ministar.
 
Inače,  opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije koji su u sustavu poticaja Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,05574 EUR/kWh.
 
Uredba je prvi put donesena 2018. za 2019. godinu kada se preko burze uspješno trgovalo s 30 posto električne energije proizvedene u sustavu poticaja. Ista je izmijenjena 2019. za 2020. godinu, kada je HROTE  na burzi trgovao sa 60 posto električne energije proizvedene u sustavu poticaja. Uredba, navodi se u dokumentima Vlade, ima za cilj otvaranje tržišta, odnosno da opskrbljivači mogu tržišno nabavljati električnu energiju iz jeftinijih izvora bez obveze otkupa od strane HROTE-a.
 
U Sabor upućene izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi
 
Vlada je u Sabor uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi kojim se dodatno uređuju odredbe koje se odnose na izuzeća u pogledu ovrhe nad sredstvima poljoprivrednika, savjetovanja poljoprivrednika, prekršajne odredbe u vezi određenih upisnika, nadzor i financiranje poljoprivredne politike, izuzeća u pogledu primjene kazni koje su posljedice više sile te mogućnost fleksibilnije otplate duga.
 
Kada se govori o odredbama koje se odnose na ovrhu, ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je da se one dodatno unaprjeđuju, propisuju izuzeća u pogledu primjene ovrhe na sredstvima poljoprivrednih potpora i poljoprivredne politike i te se odredbe usklađuju sa posebnim propisom u vezi s ovrhama.
 
U pogledu pružanja savjetodavne podrške poljoprivrednicima, kako je navela, unaprjeđuje se sustav savjetovanja, osobito u dijelu koji se odnosi na privatnu savjetodavnu podršku. Također se definiraju prekršajne odredbe ukoliko netko ne dostavi potrebne podatke vezane za Upisnik voćnjaka, Upisnik maslinika i Upisnik posjednika zaliha žitarica, uljarica i proizvoda od uljarica.
 
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi uređuju se i izuzeća kod primjene, odnosno potrebe neprimjene određenih kazni u vezi s posljedicama “viših sila”. Tako se poljoprivrednicima daje mogućnost fleksibilnije otplate duga, te se unaprjeđuju odredbe vezane za nadzor i financiranje poljoprivredne politike u pogledu sumnji na prevare, umjetno stvaranje uvjeta, dvostruko financiranje i postupke nabave, istaknula je Vučković.
 
Za nabavu 21 linearnog akceleratora 55 milijuna eura
 
Zdravstvene ustanove u Hrvatskoj dobit će 21 linearni akcelerator i pripadajuću opremu za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka, temeljem odluke Vlade o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstvu zdravstva u iznosu od 55.411.558,75 eura.

“Radi se o povijesnoj nabavi ove vrste uređaja i druge potrebne opreme za koju je iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano čak 85 milijuna eura, a koje će nas približiti europskom prosjeku glede broja linearanih akceleratora u odnosu na broj stanovnika”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade u četvrtak.

Provedbom navedenog projekta planira se unaprijediti sustav zdravstva na području prevencije, liječenja i dijagnostike raka, odnosno osigurati optimalnu terapiju svim onkološkim bolesnicima u Hrvatskoj bez čekanja na liječenje, korištenjem modernih radioterapijskih tehnika u cilju optimalne iskorištenosti opreme i kontrole kvalitete radioterapijskog procesa te na taj način poboljšati kvalitetu usluga i poboljšati zdravstvene ishode kod liječenja onkoloških pacijenata.

Ministarstvo zdravstva provelo je otvoreni postupak javne nabave za nabavu linearanih akceleratora u šest grupa – za KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, KBC Osijek, KBC Split, KBC Zagreb i OB Zadar.

Vlada je donijela i odluku o centraliziranom financiranju specijalističkog usavršavanja doktora medicine, a Beroš je naglasio da će se njome osigurati provedba plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje – od 2025. do 2030. godine.

Centralnim financiranjem specijalističkog usavršavanja doktora medicine osigurat će se provedba Plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje 2025. – 2030., te će se omogućiti kontinuitet započetog specijalističkog usavršavanja koje je u tijeku, uz financiranje iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF), mehanizma Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) i  predstojećeg financiranja iz Europskog socijalnog fonda + (ESF+), naveo je Beroš.

Dobna granica za prestanak službe po sili zakona vojnicima dignuta na 50 godina

Vlada je uredbom o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama RH podignula dobnu granicu za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona za vojnike/mornare s navršenih 45 na 50 godina života, s obzirom na to da bi određenom broju vojnika s krajem godine i navršenih 45 godina života prestala djelatna vojna služba te oni ne bi ostvarili pravo na mirovinu.

Temeljem uredbe, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, omogućava im se odlazak iz vojnog sustava uz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu odnosno omogućava im se tranzicija i prilagodba na život u civilnoj zajednici, a rješava se i jedna od potreba u Oružanim snagama – zadržavanje vojnika i mornara u službi.

Vlada je donijela i odluku o povećanju osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade te će ona u idućoj godini iznositi 150 eura, što je povećanje od 17,28 eura, kao i odluku o osnovici na temelju koje se izračunava iznos naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine, a koja i dalje ostaje 70 eura.

Donesena je i odluka o upućivanju doprinosa Hrvatskom Caritasu za projekte razvojno-humanitarne pomoći u iznosu od 100.000 eura, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za pripremu izvršenja i praćenje njezine provedbe.

Usvojen Nacionalni plan razvoja kulture i medija 2023.-2027.

Na sjednici je usvojen i Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i prateći Akcijski plan za iduću godinu, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je da je riječ o krovnom strateškom dokumentu koji obuhvaća “sve segmente kulturnog razvoja, produkcije, baštine, svih segmenata arhiva, knjižnica, muzeja te područje medija i audiovizulanih djelatnosti”.

Kao posebne ciljeve i mjere Plan predviđa razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma te učinkovitu podršku kulturnom i medijskom sektoru.

Suglasnost za zaduženje jedinica lokalne i područne samouprave
 
Vlada je odlukama dala suglasnost gradovima Đurđevcu, Visu, Valpovu te općinama Kolan i Nova Kapela za zaduženja radi financiranja lokalnih infrastrukturnih projekata.
 
Ministarstvu poljoprivrede, Državnoj ergeli Đakovo i Lipik dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna za plaćanje obveza po Ugovoru o izvođenju radova i dodatku Ugovora o izvođenju radova na izgradnji ergele Lipik.

Pisane vijesti



Preuzeto od vlada.gov.hr: https://vlada.gov.hr/vijesti/za-revitalizaciju-i-ravnomjerni-razvoj-banovine-u-protekle-tri-godine-ulozeno-je-vise-od-milijardu-eura/40660

Scroll to Top