Vlada Republike Hrvatske – Hrvatska ima drugi najbrži rast BDP-a u EU, rast prosječne plaće nadmašio je i Vladina obećanja s početka mandata



RSS

Slika /Vijesti/2023/Prosinac/21 prosinac/VRH_1988-01.jpg

U uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko važnih gospodarskih pokazatelja. Hrvatska u razdoblju 2021. – 2023. ima drugi najbrži gospodarski rast u Europskoj uniji, nakon Irske, kazao je. Izvijestio je da je prosječna neto plaća  u listopadu iznosila 1.178 eura, što je 57 posto, odnosno 429 eura više, nego u listopadu 2016., kada je prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila 749 eura. Podsjetio je da je Vlada u početku kazala da joj je cilj da do kraja mandata prosječna plaća u Hrvatskoj bude 1.000 eura, a već je sada taj cilj premašen za 178 eura.  Medijalna plaća, naglasio je, sada je 1.014 eura, što je povećanje od čak 61 posto, odnosno za 383 eura. Minimalna plaća od 1. siječnja 2024. povećat će se sa 700 eura bruto na 840 eura bruto, što je povećanje u odnosu na 2016. kada je bila 414 eura, za 113 posto.

Otvarajući današnju, 273. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Izrazio je dobrodošlicu Damiru Habijanu, novom ministru gospodarstva i održivog razvoja, kojemu je Hrvatski sabor jučer izglasao povjerenje.
 
“Siguran sam da će Damir, iskusan političar i pravnik, sa svojim iskustvom u radu Hrvatskoga sabora kao i na razini Grada Varaždina, te svojim dosadašnjim političkim radom, znanjem i sposobnostima pridonijeti ostvarivanju Programa Vlade Republike Hrvatske”, poručio je.
 
Postupak imenovanja novoga ministra, dodao je premijer Plenković, napravljen je brzo i ažurno, nakon što je bivši savjetnik bivšeg ministra Filipovića zlouporabio povjerenje koje je dobio i provodio aktivnosti koje su bile orkestrirane s oporbenom strankom Most, koja se pokazala kao koruptivna stranka i koja je u središtu afere u kojoj je on selektivnim pristupom i poluinformacijama radio za oporbenu stranku kojoj je cilj bio napadati Vladu.
 
Odluke u korist građana i gospodarstva
 
Na telefonskoj sjednici Vlade u ponedjeljak ponovno su donesene odluke u interesu hrvatskih građana i hrvatskoga gospodarstva pojeftinjenjem cijena naftnih derivata.
 
Zahvaljujući mjerama Vlade, dodao je, te su cijene 15-ak centi po litri niže nego što bi bile bez njih.
 
Na istoj su sjednici, podsjetio je, donesene i odluke o Dodatku sporazuma o financiranju između Europske komisije i Hrvatske vezanu uz Mehanizam za oporavak i otpornost, u vrijednosti 276 milijuna eura bespovratnih sredstava te zajmova u vrijednosti od 4,25 milijardi eura.
 
Početkom ovoga tjedna održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, a premijer je dijalog između socijalnih partnera ocijenio itekako korisnim i dobrim dodavši da je kroz ove godine uspostavljen visoki stupanj povjerenja u zajedničkim naporima i za povećanjem plaća i za stabilnost i predvidljivost ekonomskih i pravnih prilika za hrvatske gospodarstvenike i za ulagače.
 
Održan je ovoga tjedna i 15. sastanak Vlade sa svim županima i predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina, u Virovitici.
 
Taj dijalog u višerazinskom upravljanju Hrvatskom, kazao je premijer, pokazuje se sjajnim formatom za unaprjeđenje odnosa između županija, gradova, općina i Vlade.
 
Hrvatska uvrštena u čak četiri europska prometna koridora
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je važan dogovor u trijalogu između Vijeća Europske unije, Europskog parlamenta i Europske komisije vezano uz izmjenu ugovora o Transeuropskoj mreži.
 
Naime, nakon niza godina pregovora i revizije europskih prometnih mreža, dogovoreno je da se Hrvatska u novom sustavu Transeuropskih prometnih mreža uvrsti u čak četiri europska koridora.
 
Za nas je osobito važno, naglasio je premijer Plenković, uvrštavanje Hrvatske u koridor Baltik – Jadran i to na pravcu od Rijeke prema Splitu.
 
Uz postojeće koridore, tu je još i koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, a Hrvatska će na temelju ovih izmjena uvrstiti 450 kilometara željezničkih pruga, 430 kilometara cesta, 8 novih luka, 5 novih urbanih čvorova i time u proporcionalnom smislu ostvariti najveći stupanj uvrštenosti u odnosu na druge članice Europske unije, naglasio je premijer Plenković.
 
Osobito je to važno, dodao je, s obzirom na planove Hrvatske u pogledu ulaganja u željezničku infrastrukturu, koja  u proteklim desetljećima nije bila među prioritetima.
 
Za Hrvatsku najvažnije da nema promjena u nacionalnoj omotnici za poljoprivredu i koheziju
 
Održan je prošloga tjedna i sastanak Europskoga vijeća, kao i summit s državama zapadnog Balkana u Bruxellesu.
 
Kao najvažnije zaključke sa sastanka Europskoga vijeća premijer je naveo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldovom, dok je Gruzija dobila kandidatski status.
 
Zahvaljujući posebnom zalaganju Hrvatske, dodao je, donesen je izrazito pozitivan zaključak za Bosnu i Hercegovinu u kojem je Vijeće reklo da će otvoriti pregovore s tom zemljom kada ona ispuni još nekoliko kriterija.
 
Ideja je da se to pitanje ponovano uvrsti na dnevni red Vijeća u ožujku, a u međuvremenu će se dati dodatni poticaj institucijama BiH posjetom Sarajevu u koji će zajedno otići nekoliko europskih lidera, među njima i premijer Plenković.
 
Zbog protivljenja Mađarske, nije postignut dogovor o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira, premda se ostalih 26 država članica s njim suglasilo. Stoga će se novi sastanak Europskoga vijeća na tu temu sazvati već 1. veljače.
 
Za Hrvatsku je bitno, naveo je premijer Plenković, da unatoč reviziji nema nikakvih promjena na nacionalne omotnice, osobito kada je riječ o poljoprivredi i koheziji. A, dodao je, otvara se i mogućnost za dodatna sredstva za suzbijanje nezakonitih migracija.
 
Naš pristup utemeljen na pravilima i struci doveo do smirivanja situacije i relaksacije mjera, a svinjogojcima smo dosad osigurali preko 30 milijuna eura potpora  
 
Donesena je i nova uredba koja se odnosi na relaksaciju mjera vezanih uz suzbijanje afričke svinjske kuge.
 
“Ovdje je posebno važno da smo našim pristupom i mjerama koje smo poduzimali, a koje su bile utemeljene i na propisima i na stajalištima struke, za bolest za koju nema lijeka niti cjepiva, u Vukovarsko-srijemskoj županiji i manjim dijelovima Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije doveli do smirivanja epidemije”, poručio je premijer Plenković dodavši da se to dogodilo unatoč prosvjedima onih koji nisu bili pravi svinjogojci ni poljoprivrednici nego su na tome nastojali profitirati.
 
Da su prihvatili te obrasce ponašanja, uvijek istih skupina ljudi koji se protive mjerama utemeljenima na znanosti i struci, bolest bi se samo proširila, a ograničenja bi trajala puno duže, upozorio je premijer Plenković.  
 
Od ovoga tjedna, na snazi je novi mehanizam – tzv. regionalizacija, koji omogućuje i tradicionalnu svinjokolju i trženje svježim mesom unutar Hrvatske.
 
Podsjetio je i na Vladine mjere pomoći stvarnim svinjogojcima u iznosu od 32 milijuna eura, i za naknadu štete za uginule ili usmrćene svinje te za naknadu za propuštenu buduću aktivnost, plus interventne mjere i mjere za kupnju svinjskih polovica u cilju prerade sa sigurnim, zdravim mesom te mjere za podizanje razine bio-sigurnosti.
 
Do sada je, kazao je premijer, poljoprivrednicima isplaćeno 13,25 milijuna eura.
 
Podsjetio je još jednom i na tri temeljna broja koja su obilježila epidemiju. Prije pojave afričke svinjske kuge u lipnju u Hrvatskoj je bilo registrirano 800 tisuća svinja. Uginulo ih je ili je eutanazirano samo 35 tisuća svinja. Nakon šest mjeseci bolesti, uz registriranje svinja koje do tada nisu bile registrirane, danas ih je u Hrvatskoj 950 tisuća.
 
“Pristup koji je imala Vlada bio je konzistentan, ispravan, utemeljen na najboljoj praksi i na najboljim stajalištima struke, i donio je rezultate”, poručio je premijer otklonivši teze o Vladi u Zagrebu koja ne brine za Slavoniju i poručivši kako nijedna Vlada do sada nije učinila više niti za Slavoniju, a niti za hrvatskog seljaka i hrvatsku poljoprivredu.
 
Za obnovu 3,3 milijarde eura
 
Osvrnuo se i na svečanost Veliki dan hrvatskoga sporta, održanu sinoć, istaknuvši sjajne uspjehe hrvatskih sportaša u protekloj godini.
 
Bila je to prigoda, dodao je, još jednom pokazati privrženost Vlade sportu i poštovanje prema sportašima, istaknuvši da je u Hrvatskoj čak 247 tisuća registriranih sportaša u svim sportovima.
 
Podsjetivši na izdvajanja za sport prije mandata ove Vlade, koja su u 2016. iznosila 28 milijuna eura, istaknuo je da ona u ovoj godini iznose čak 110 milijuna eura.
 
Što se tiče procesa obnove, premijer je istaknuo kako je on itekako uznapredovao, podsjetivši na brojne obnovljene objekte i u Zagrebu i na Banovini i poručivši kako se radi o ogromnom projektu.
 
Podsjetio je da je Vlada iz Fonda solidarnosti Europske unije osigurala milijardu i tri milijuna eura, zatim milijardu i 500 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 800 milijuna eura iz državnog proračuna – sve skupa 3,3 milijarde eura, od kojih je do sada potrošeno 2,2, milijarde, a obnovljeno je preko 11,5 tisuća objekata.  
 
Najvažnijim je istaknuo što odabir konstrukcijske obnove jamči dugoročnu protupotresnu sigurnost.
 
“Nismo optirali za lagani, brži i znatno jeftiniji povrat u prijašnje stanje, nego smo išli s konstrukcijskom obnovom koja više košta i duže traje, ali nas sigurno štiti dulje”, poručio je.
 
Hrvatska na vrhu EU po učinkovitosti apsorpciji sredstava
 
Uoči sjednice, kazao je premijer, Vlada je Europskoj komisiji uputila četvrti zahtjev za isplatu sredstava u idućem semestru, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Pojasnio je da se ovoga puta radi o ispunjavanju 16 pokazatelja za tranšu od 163 milijuna eura.
 
Hrvatska je dalje, dodao je, na samom vrhu Europske unije po učinkovitosti ispunjavanja kriterija i apsorpcije sredstava.
 
Od ostalih tema u proteklome tjednu izdvojio je sastanak s predstavnicima Oružanih snaga i Ministarstva obrane, na kojem je bilo riječi o ulaganjima u proračun Ministarstva koji je povećan od 2016. do danas na 121 posto, te iznosi milijardu i 176 milijuna eura, što je najveći proračun ikad.
 
U tom je kontekstu naveo i nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafale, najavivši da prvih šest u Hrvatsku stiže do 30. travnja 2024.
 
Tu su i oklopna borbena vozila Bradley, dolazak novih višenamjenskih helikoptera Black Hawk, zatim ulaganja u Kopnenu vojsku i Hrvatsku ratnu mornaricu, jačanje logističkih kapaciteta, zanavljanje i nabava streljiva, a kao i uvijek, istaknuo je premijer, u fokusu je bolji položaj hrvatskoga vojnika.
 
Novi paket pomoći za 830 tisuća umirovljenika vrijedan 79 milijuna eura
 
Osvrnuvši se na kraju na nekoliko ekonomskih tema, premijer Plenković izvijestio je prvo da je Vlada zahvaljujući proračunskim uštedama uštedjela dodatnih 79 milijuna eura.
 
Stoga je, najavio je, odlučila pripremiti još jedan paket pomoći za hrvatske umirovljenike.
 
Ovoga puta, dodao je, povećan je obuhvat umirovljenika te će za razliku od ranijeg paketa iz listopada koji je išao do plafona od 700 eura, sada pomoć primiti svi koji imaju mirovine do 840 eura.
 
Oni koji imaju mirovinu do 300 eura dobit će 160 eura, oni kojima je mirovina od 300 do 435 eura dobit će 120 eura, oni kojima je mirovina od 435 do 570 eura dobit će 80 eura, oni kojima je mirovina od 570 do 700 eura dobit će 60 eura, a ova nova uvrštena kategorija umirovljenika s mirovinama od 700 do 840 eura dobit će 50 eura.
 
“Ukupno 79 milijuna eura za 830 tisuća hrvatskih umirovljenika”, najavio je predsjednik Vlade.
Jednokratnim naknadama, do sada, u posebnim paketima namijenjenima umirovljenicima isplaćeno je 450 milijuna eura, podsjetio je premijer što je poruka da Vlada misli na njih i njihovu financijsku situaciju.
 
Hrvatska ima drugi najbrži rast BDP-a u EU, rast prosječne plaće nadmašio je i Vladina obećanja s početka mandata  
 
Što se tiče gospodarskoga rasta, predsjednik Vlade podsjetio je na podatke o rastu za 3. kvartal, koji je bio među najvišima u Europskoj uniji, a kazao je i da Hrvatska u razdoblju 2021. – 2023. ima drugi najbrži rast u Europskoj uniji, nakon Irske.
 
Prosječna neto plaća u listopadu, izvijestio je, iznosila je 1.178 eura, što je 57 posto, odnosno 429 eura više, nego u listopadu 2016., kada je prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila 749 eura.
 
Podsjetio je da je Vlada u početku kazala da joj je cilj da do kraja mandata prosječna plaća u Hrvatskoj bude 1.000 eura, a već je sada taj cilj premašen za 178 eura.
 
Medijalna plaća, naglasio je, sada je 1.014 eura, što je povećanje od čak 61 posto, odnosno za 383 eura.
 
Minimalna plaća od 1. siječnja 2024. povećat će se sa 700 eura bruto na 840 eura bruto, što je povećanje u odnosu na 2016. kada je bila 414 eura, za 113 posto.
 
“Mislim da smo ovom kombinacijom mjera, nošenjem s energetskom krizom, posljedicama covid krize, potresima, inflatornim i socijalnim pritiscima, uspjeli održati solidno hrvatsko gospodarstvo i zadržati socijalnu koheziju”, poručio je.
 
Pritom će udio javnoga duga u BDP-u, dodao je, krajem ove godine biti na 60,7 posto, što potvrđuje stabilnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama.
 
Uz to, naglasio je, Hrvatska je postala članica europodručja i Europskog stabilizacijskog mehanizma, sve tri svjetske agencije podigle su joj kreditni rejting za čak četiri stupnja s pozitivnim izgledima.
 
U 2024. godinu, dodao je, ulazimo s prognozom Vlade o rastu BDP-a od 2,8 posto, uz više nego očiti trend pada inflacije.
 
Demografska revitalizacija strateška je tema za opstanak hrvatskoga naroda
 
Strateška tema, naglasio je premijer Plenković, za opstanak hrvatskoga naroda i budućnost je demografska revitalizacija.
 
Stoga će sutra na Vijeću za demografsku revitalizaciju Vlada predstaviti Strategiju, koja će biti puštena i u javno savjetovanje.
 
Radi se, dodao je, o međuresornom i multidisciplinarnom pristupu kao jedinom rješenju za postupno usporavanje negativnih trendova i stvaranje preduvjeta za preokret.
 
Da bi se to ostvarilo, poručio je, moramo doći u fazu društvenoga optimizma, jer bez njega nema demografske revitalizacije zemlje, a ona će se kombinirati, najavio je, s imigracijskom i stambenom politikom.
 
Svi navijači iz grčkih pritvora pušteni su na slobodu
 
Osvrnuo se i na temu hrvatskih državljana, odnosno navijača Bad Blue Boysa, koji su bili pritvoreni nakon nereda u kolovozu u Grčkoj.
 
Podsjetio je da je Vlada bila angažirana na tom pitanju pružajući im konzularnu zaštitu i pravnu pomoć, kao i kroz politički dijalog s grčkom vladom, premijerom, ministrom vanjskih poslova i ministrom pravosuđa.
 
“Donesena je odluka da se, s današnjim danom, 102 od 102 hrvatska državljana koji su bili u pritvoru u Grčkoj puste na slobodu i vjerujem da će se tijekom sutrašnjeg dana svi oni vratiti svojim kućama, a mi im preporučamo da drugi puta u takve avanture ne idu”, poručio je premijer Plenković.

Pisane vijesti



Preuzeto od vlada.gov.hr: https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-ima-drugi-najbrzi-rast-bdp-a-u-eu-rast-prosjecne-place-nadmasio-je-i-vladina-obecanja-s-pocetka-mandata/40634

Scroll to Top