Vlada Republike Hrvatske – Erlić za N1: Europska sredstva promijenila Hrvatsku na bolje



RSS

Slika /Vijesti/2024/Siječanj/04 siječanj/Erlić 3.jpg

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u N1 Studiju komentirao je kako je Hrvatska iskoristila sredstva koja je imala na raspolaganju do kraja prošle godine, ali i kakva je perspektiva pred nama u odnosu na novo programsko razdoblje do 2030.

Govoreći o kraju godine i svođenju računa, ministar Erlić je rekao da smo uspjeli doći do kraja roka za realizaciju projekata iz EU fondova koji je bio u prosincu.
 
Kazao je da je zadovoljan i ponosan što smo realizirali svoju prvu financijsku perspektivu uspješno. Realizirali smo sva sredstva. Moramo još ovjeriti određeni dio sredstava u prvom dijelu ove godine da bismo opravdali sredstva pred Europskom komisijom, ali potrošili smo sva sredstva, više od 12 milijardu eura iz prve financijske perspektive i ta sredstva su Hrvatsku promijenila na bolje, podignula standard, ali i utjecala na niz promjena, dodao je.
 
Pojasnio je da smo 12,1 milijardu eura imali na raspolaganju, 124 posto smo preugovorili, obrađeno je zahtjeva oko 13,1 milijardu, a ovjerili smo u ovom trenu i ovjeravamo do lipnja još 85 posto tih sredstava. “Bit će sto posto do ljeta. Trebali smo imati dovoljno projekata i računa da imamo dovoljno iskorištenih sredstava”, rekao je.
 
Hrvatska na osmom mjestu po potrošnji
 
Ministar je istaknuo da smo donedavno bili deveti po isplaćenosti sredstava u Europskoj uniji, a sad smo po potrošnji na 8. mjestu. “To je dobro jer nam je ovo prva financijska perspektiva, morali smo izgraditi sustav. Od početka, kad smo ušli u EU, bolja je situacija, sustav je danas funkcionalan. Može li biti bolje, uvijek može. Procjenjujemo godišnje da smo na oko 2.200 ljudi u sustavu, a na 80 posto potrebno kadra, uvijek fali stručnih ljudi”, dodao je.
 
Govoreći o motivaciji ljudi da se zaposle s takvim znanjem u državnoj službi, Erlić je rekao da su dosad zaposleni imali dodatke na plaću, no novim Zakonom o plaćama one rastu i izjednačavaju se. “Mislim da je to u redu jer su to postali redovni poslovi državne uprave. Kontinuirano ćemo imati odljev ljudi jer konzultanti su ti koji uvijek mogu dati bolja sredstva, ali moramo stvarati nove ljude i pokušavamo ih zadržati. Nije samo plaća faktor. I konzultantski sektor je važan kad se gleda cijela razina”, istaknuo je.
 
Napomenuo je da se dosta toga promijenilo od dolaska EU fondova. Radilo se, kazao je, na pojednostavljivanju, ali to se nikako ne može napraviti do kraja jer svaki projekt treba zadovoljiti kriterije zbog čega u nekim stvarima treba biti rigorozan. Smatra da je sustav kvalitetan i otkriva da smo 13,5 milijardi eura u plusu, što je, kako je rekao, nikad više.
 
Nedovršeni projekti su očekivani
 
Osvrnuvši se na nedovršene projekte, Erlić je pojasnio da se sredstva preugovaraju da bi se stvorio buffer. Istaknuo je da, kad se radi o tisućama projekata, mora biti određenih odstupanja i neki mora zapeti. Zato preugovorimo dio sredstava da možemo opravdati sva sredstva. Određenih projekata koji se nisu realizirali ima. Neki od njih su željeznica prema mađarskoj granici, centar za gospodarenje otpadom, oni podliježu metodi faziranja, mogu se prebaciti, a neki se neće ni završiti, pojasnio je Erlić.
 
Kad je riječ o Centru za gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu, kazao je da je omogućeno da se sve jedinice lokalne samouprave mogu financirati iz sredstava EU fondova. “Zagreb tu kaska jer na jedinici lokalne samouprave je da definira lokaciju i projekt, a mi osiguramo financiranje kroz programske dokumente i mi smo to učinili”, dodao je.
 
Što se tiče Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO-a), ministar je rekao da Hrvatska mora osigurati sustav kontrole trošenja EU sredstva. Nepravilnosti, kazao je, mogu biti kaznene ili nepravilnosti projektnog tipa. “One koje imaju obilježja kaznenog djela, o tome se izvješćuju sva tijela u pravosuđu uključujući EPPO i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Što se tiče statistike, prema zadnjem izvješću EPPO-a, Hrvatska je u sredini od 20-ak država koje imaju EPPO. Hrvatska ima najveći udio europskih sredstava za potrošnju u odnosu na BDP u odnosu na druge zemlje. Većina javnih investicija se tako ugovara”, naveo je.
 
Cilj naše politike je smanjiti regionalne razlike
 
Uskoro planiraju raspisati još preko 100 natječaja za oko dvije milijarde eura ulaganja. Tvrdi da će sva sredstva biti potrošena do 2030. Rekao je da su javne investicije primarne, ali može se ulagati i u privatno. Naveo je da se ulagalo od bolnica, preko socijale, do ulaganja u produktivne investicije gospodarske zone, istaknuvši da su vidljivi pozitivni efekti ulaganja. Erlić je kazao i da Indeks pokazuje da se smanjuju regionalne razlike, naglasivši da je 17 jedinica lokalne samouprave prešlo iz slabije razvijenih u bolje razvijene.
 
Rekao je da je Indeks za najnerazvijeniju jedinicu lokalnu samouprave 2018. vrijedio  37, a ove godine najnerazvijenija jedinica lokalne samouprave ima indeks 67. Prije je, dodao je, razlika bila 80 između najrazvijenije i najlošije, a sad je 50.
 
“To je cilj naše politike da se smanji regionalna razlika. Kako više ulažemo, smanjujemo razvojni zaostatak i podižemo standard. Sva ulaganja iz EU fondova, to nije samo apsorpcija potrošnje sredstava, to su fizičke investicije koje su stvorile dodanu vrijednost”, zaključio je Erlić.
 
Izvor: N1/Vlada
 
Pisane vijesti



Preuzeto od vlada.gov.hr: https://vlada.gov.hr/vijesti/erlic-za-n1-europska-sredstva-promijenila-hrvatsku-na-bolje/40696

Scroll to Top