Vlada Republike Hrvatske – Dinamika obnove doživjela je svoje veliko ubrzanje i to se vidi na prvi pogled ovdje u Petrinji



RSS

U povodu 3. obljetnice razornog potresa na Banovini, premijer Plenković posjetio je danas Petrinju. Podsjetivši na enormne štete koje su uzrokovane tim potresom, još je jednom izrazio sućut zbog izgubljenih ljudskih života. Govoreći o procesu obnove, za koju je Vlada osigurala 3,3 milijarde eura, naglasio je da je njegova dinamika doživjela veliko ubrzanje, zahvalivši svima koji na njemu rade.  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Petrinji na svečanosti primopredaje ugovora vlasnicima stanova, u sklopu višestambenih zgrada izgrađenih nakon razornog potresa.

Obrativši se prisutnima podsjetio je da je potres koji je točno prije tri godine pogodio Petrinju i cijelu Banovinu bio jedan od najvećih koji je pogodio Hrvatsku u zadnjih sto godina, a njegove posljedice bile su devastirajuće.

Kazao je da su štete koje su nastale bile enormne i još jednom izrazio sućut zbog izgubljenih sedam života.

„Šteta koja je nastala procijenjena je na pet i pol milijardi eura, a sve to samo devet mjeseci nakon potresa koji je pogodio glavni grad Zagreb“, istaknuo je.

To što su se dva razarajuća potresa dogodila u istoj godini intenzivnog razdoblja Covida-19 i ubrzo nakon toga ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, inflatornih pritisaka, rasta cijena različitih sirovina i materijala, postavilo je ogromne izazove u rješavanju procesa obnove, od broja građevinskih firmi, radnika pa do nalaženja sredstava.

Zahvalio je svim volonterima koji su prvih nekoliko tjedana bili na Banovini i nesebično, solidarno i srčano pomagali ljudima, kao i civilnoj zaštiti, hrvatskoj policiji, vojsci, lokalnoj samoupravi, svim medicinskim djelatnicima, građevinskim inženjerima i ostalima koji su se angažirali.

Sveukupno 3,3 milijarde eura za obnovu Banovine i Zagreba

„U međuvremenu, proces obnove je strukturiran, zakonski, financijski i operativno. Danas, tri godine nakon potresa, ima svoju dinamiku, koja dolazi u onu fazu gdje su itekako vidljivi i opipljivi njegovi rezultati“, kazao je premijer.

Podsjetio je da je Vlada za obnovu osigurala dvije i pol milijardi eura europskih sredstava, pa je tako iz Fonda solidarnosti osigurano 683 milijuna eura za Zagreb, a 319 za Petrinju, a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je još milijardu i petsto pedeset milijuna eura.

Vlada je realocirala sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija upravo za projekt višestambenih zgrada u Petrinji, Glini, Topuskom dvoru i Gvozdu.

Istaknuo je da se s projektom izgradnje višestambenih zgrada nastavlja, te će se sagraditi još 36 takvih zgrada, od čega 20 u Sisku, a sve će biti financirane sredstvima državnog proračuna.

Premijer je kazao da je dosad utrošeno 2,2 milijardi eura za obnovu i revitalizaciju, a kombinacijom europskih i nacionalnih sredstava sve zajedno angažirat će se 3,3 milijarde eura za proces obnove Zagreba i Banovine.

Ogromna ulaganja u infrastrukturu

Naglasio je da je proces obnove ubrzan i uključuje ogromna ulaganja u infrastrukturu, a procesi obnove, kada je riječ o obrazovnoj i zdravstvenoj strukturi, su pri kraju.

Vlada kontinuirano radi i na tome da olakša troškove života građana Banovine, kazao je predsjednik Vlade i naveo subvencije za toplinsku i električnu energiju, besplatan prijevoz vlakom, uz besplatnu vožnju autocestom, a jednako tako i otpisivanje potraživanja kada je riječ o pristojbama.

Nastavlja se sa subvencijama za režijske troškove, a sufinancira se najamnina i trajnog i privremenog smještaja. Podsjetio je i da nema više kontejnerskih naselja.

Kazao je i da je dosad obnovljeno ukupno 11 tisuća i 147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javnu zgradu i infrastrukturu.

Također, u Zagrebu i Banovini je otvoreno 1431 gradilište, a u postupku ih je još 1373.

Koncept protupotresne i konstrukcijske obnove sporiji, ali dugoročno sigurniji i isplativiji

Govoreći o razmjerima obnove Banovine i Zagreba, premijer je kazao da se zaista radi o povijesnoj obnovi koja, u odnosu na isporučenu kvalitetu objekata, nadilazi obnovu nakon stradanja u Domovinskom ratu jer se ovdje ulazi u suvremene, moderne, potpuno opremljene objekte.

„U procesu smo izgradnje preostalih 11 kilometara autoceste Lekenika i Siska s čvorom prema Petrinji, koji će u potpunosti povezati cijelu ovu županiju i grad Zagreb“, rekao je Plenković.

Spomenuo je i da je u Petrinji otvoren jedan od četiri Veteranska centra, što u simboličnom smislu predstavlja simbiozu između obnove i onoga što su hrvatski branitelji dali za slobodu u Domovinskom ratu.

Što se tiče brzine obnove, premijer je naglasio da je Vlada odbila povrat u prijašnje stanje već odabrala koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji, ali je dugoročno sigurniji i isplativiji.

Na kraju je zahvalio svima koji će uskoro ući u nove stanove na strpljenju i razumijevanju.

„Hrvatska država u punini središnje, regionalne i gradske vlasti čini ono što treba da budućnost bude puno bolja nego ovaj period u kojem ste živjeli zadnje tri godine“, poručio im je premijer Plenković, zaželjevši da im novi stanovi budu topli domovi za njih i njihove obitelji.

Tijekom posjeta Petrinji premijer Plenković  obišao je i  obnovljenu zgradu Općinskog suda u Sisku (ispostava u Petrinji),  Hrvatskog doma Petrinja, gradilište zgrade Gradske munjare, naselje montažnih kuća Petrinja te županijski Edukativno-prezentacijski centar “Natura” i obitelj Krznarević. 

Pristup za koji se Vlada odlučila bio je skuplji i sporiji, ali dugoročno sigurniji

Prilikom izjave za medije, upitan je li ipak taj proces mogao biti nešto brži, premijer je ustvrdio da se radi o izrazito kompleksnom procesu u kojem je prvo trebalo procijeniti štete, nakon toga pripremiti projekte, pa pronaći sredstva, izabrati izvođače pa sve to zakonski, operativno i financijski zaokružiti.

“Mi smo iznašli 3,3 milijarde eura financijskih sredstava, od toga milijardu eura iz Europskog fonda solidarnosti, milijardu i 550 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zatim sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva koja smo realocirali iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te iz drugih izvora financiranja”, istaknuo je.
 
Pritom je važna strateška odluka Vlade, naglasio je, da se ne ide samo u povrat u prijašnje stanje, što bi bilo brže, ali i nesigurnije, već na podizanje nivoa protupotresne zaštite i sigurnosti koji dulje traje i više košta, ali daje jamstva da će te zgrade koje se tako izgrade biti otporne na eventualne nove potrese.

U tim okolnostima, dodao je, kao i uz sve druge krize, od covid krize do energetske i prehrambene krize te dizanja cijena sirovina, napravilo se maksimalno koliko se moglo.

Radi se o ogromnom pothvatu, dodao je, uputivši na ogroman broj škola koje se otvaraju, primjerice, u Zagrebu, zatim bolnica, fakulteta, kao i svoj ostaloj infrastrukturi.

Potpredsjednik Branko Bačić, kazao je, dao je ogroman doprinos tome s obzirom da je imao ogromno iskustvo u tom resoru i ranije te je sigurno time ubrzao procese, ali i svi prethodni ministri, dodao je, dali su svoj doprinos, kao i potpredsjednik Tomo Medved, koji je na čelu Stožera za obnovu gotovo svakodnevno boravio na Banovini.

Pristup za koji se Vlada odlučila, naglasio je, bio je skuplji i sporiji, ali dugoročno sigurniji za sve koji će živjeti, boraviti ili raditi u novoobnovljenim objektima.

Veliki rast prihoda od poreza na dohodak, nema nikakve potrebe da gradovi dodatno dižu davanja za rad

Osvrnuo se i na ukidanje prireza odnosno novi paket porezne reforme koji stupa na snagu od 1. siječnja.

Ogromnoj većini gradova u Hrvatskoj, kazao je, prihodi od poreza rasli su između 20 i 30 posto. Stoga, kazao je, nema potrebe da se zbog ukidanja prireza dodatno dižu davanja za rad.

Smisao te reforme, pojasnio je, jest da ljudi plaćaju manji porez na rad, odnosno na ono od čega žive.

Njome je, kazao je, dana šansa i gradovima da preuzmu dio odgovornosti i ljudima koji žive u njihovim sredinama omoguće da imaju veću plaću.

Što se tiče izbora novog državnog odvjetnika, kazao je kako procedura još traje, a više od toga komentirat će nakon što proces bude gotovo.

Komentirajući broj kandidata koji se prijavio, premijer je ustvrdio kako je natječaj bio javan i mogao se prijaviti tko god ima uvjete i tko je htio poručivši kako to nije pitanje za Vladu.

Frustrirana oporba osam godina bez ikakvih argumenata ponavlja dvije nebulozne teze

Upitan za osvrt na optužbe nekih predstavnika oporbe kako DORH nije samostalan u svom radu, premijer je upitao kojim to dokazima i argumentima oni potkrepljuju takve izjave.

“To su potpune nebuloze”, ustvrdio je.

Ponovio je kako postoje dvije političke Hrvatske, jedna koja se bori, trudi i radi, a to je parlamentarna većina predvođena HDZ-om, i druga koja, bez ikakvih argumenata, ima dvije temeljne teze.

Jedna je teza, kazao je, da su svi na vlasti lopovi, ocijenivši jednom od najglupljih i najnetočnijih političkih teza onu o porobljavanju institucija.

Da Vlada dirigira DORH-om, naveo je kao primjer koji u potpunosti pobija takve teze, ne bi se nikad dogodilo da je jedan ministar uhićen dok je bio na dužnosti.

“Dakle, teza oporbe koja ne samo da je netočna i politički ne stoji, nego je u komunikacijskom smislu potpuno imbecilna”, poručio je.

Druga teza oporbe, i to one krajnje desne, je da su svi u vlasti “izdajnici, briselci, jugoslaveni, komunisti” zato što su u parlamentarnoj većini stranke nacionalnih manjina, uključivši i političku stranku srpske nacionalne manjine.

“I to je sve. Ja osam godina kao premijer i šef HDZ-a slušam, s jedne strane: svi ste lupeži, a s druge strane: svi ste izdajnici. I nema nikakve kreacije, nikakve istine, nikakvog argumenta, ničega da bi te teze bile doživljene kao istinite”, ustvrdio je.

Oporbu, istaknuo je, vodi mržnja i frustracija jer su osam godina u oporbi, a to će nastaviti biti i nakon sljedećih izbora.

Imamo još jako puno posla, a izbori će biti u 2024.

Pred Vladom je još jako puno posla, kazao je premijer, govoreći o planovima za iduću godinu.

Božićnice su, primjerice, s 232 eura išle na 300 eura, donesen je novi, sedmi paket pomoći za umirovljenike vrijedan 79 milijuna eura za njih 830 tisuća, a isplate su krenule jučer.

Podsjetio je pritom na jučerašnje novinarsko pitanje je li to predizborni potez kazavši da je na to odgovorio: da, sedmi put, i tako je zadnje tri i pol godine.

“Kad traje kriza onda pomažemo onima kojima to najviše treba”, poručio je.

Donijet će se uredbe o plaćama u javnom i u državnom sektoru, koje će stupit na snagu do 1. ožujka, najavio je, i time će ponovno narasti plaće nakon svih prijašnjih povećanja.

Usto, tu je i novo pravo, a to je uskrsnica od 100 eura, koje prije nije bilo.

Stupa na snagu i novi Zakon o minimalnoj plaći, zatim Zakon o inkluzivnom dodatku za osobe s invaliditetom, zatim novi Zakon o turizmu, tu je i veliki broj investicijskih projekata, i tako dalje.

Otklonio je, stoga, sve teze o “hladnom pogonu” Vlade prije izbora kazavši da o izborima govori opozicija, a izbori će biti, ponovio je na upit, u 2024.

“Imamo mi još posla jako, jako puno”, zaključio je.

Pisane vijesti



Preuzeto od vlada.gov.hr: https://vlada.gov.hr/vijesti/dinamika-obnove-dozivjela-je-svoje-veliko-ubrzanje-i-to-se-vidi-na-prvi-pogled-ovdje-u-petrinji/40663

Scroll to Top