Vlada Republike Hrvatske – Demografska revitalizacija predstavlja glavni prioritet hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva



RSS

Premijer Andrej Plenković naglasio je da demografska revitalizacija, uz digitalizaciju i dekarbonizaciju, predstavlja glavni prioritet hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva. “Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom, stambenom politikom, jačanjem standarda, a prije svega, uvjeren sam u to, društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju, nego što je sada”, istaknuo je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas 8. sjednicom Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Uz predsjednika Vlade na sjednici su sudjelovali potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. 

Vijeće za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske osnovano je na sjednici Vlade 6. travnja 2018. godine u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.

Globalni kontekst demografske politike

U svom govoru, premijer Plenković se osvrnuo na globalni kontekst demografske politike, koja, kako je rekao, bitno određuju sve ono što se zbiva u Hrvatskoj. 

Naveo je da se broj ljudi na Zemlji upeterostručio od 1900. godine do danas. Dodao je da je prije 123 godine bilo milijardu i 600 milijuna, dok je danas 8 milijardi. 

Kazao je da broj stanovnika jako brzo i jako puno raste u Africi, Aziji Južnoj Americi i on se povećao čak deset puta u tom razdoblju, dok se stanovništvo Europe povećalo za samo 73 posto, odnosno niti duplo.  Broj Europljana se sa 345 milijuna povećao na 600 milijuna stanovnika, bez Rusije. 

Dodao je da od 1900. godine dva od devet stanovnika svijeta bili su Europljani, a danas je taj omjer pao na jedan od 13. Smatra da je to važno za spomenuti jer Europska unija kao globalni akter nažalost gubi stanovništvo, što se će se, ocijenio je premijer, dugoročno odraziti i na naš globalni utjecaj.

Rekao je da se često misli da je porast standarda preduvjet za porast nataliteta, a u pravilu događa se suprotno, pojasnivši da zemlje s najvećim natalitetom su one najsiromašnije, mahom u Africi, a najbogatije često imaju vrlo niski natalitet.

Premijer je kazao da danas ni u jednoj europskoj državi stopa fertiliteta ne doseže čak ni 2, pa ni u najbogatijima. Štoviše, dodao je, u većini europskih država, stopa fertiliteta je ispod praga obnove stanovništva već nekoliko desetljeća.

Što se tiče demografskih podataka, Plenković je naveo da razdoblju od 2000. do 2020. godine pokazalo da je u 9 država članica Europske unije smanjen broj stanovnika. Riječ je o tri baltičke zemlje te zemlje srednje i istočne Europe i to: Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka.
 
Dodao je da se broj stanovnika smanjio i u Hrvatskoj, čemu je pridonio niz faktora. Podsjetio je da je Hrvatska preko 150 godina iseljenička zemlja, imala je dva svjetska i Domovinski rat te je trenutno zadnja država koja je ušla u Europsku uniju. “Sve su to elementi koji su se reflektirali i na demografska kretanja”, dodao je.  

Premijer je kazao da kao i druge zemlje živimo u vremenu kada je produljena životna dob i povećana stopa mortaliteta, što je poseban izazov za održivost tržišta rada, socijalnog i mirovinskog sustava. 

Naveo je da je stopa fertiliteta danas 1,45 djeteta po ženi, a 1967. razina fertiliteta bila je 2,1 dijete po ženi.   
Podsjetio je i da broj živorođene djece kontinuirano pada od Drugog svjetskog rata pa je u usporedbi s 1950. u Hrvatskoj rođeno trostruko manje djece. Tad smo imali 95 tisuća, a danas imamo 34 tisuće. Dodao je da u istom razdoblju porastao broj umrlih za 10 tisuća, s 47 na 57 tisuća godišnje, što znači da se u Hrvatskoj dnevno rodi 93 djece, a umre 156 osoba.

“Stoga je nužno, kad govorimo o demografskim promjenama, u ovoj fazi povezati  useljeničku i migracijsku politiku jer praktički sve zemlje u Europi kompenziraju pad nataliteta i prirodnoga priraštaja s mjerama koje se tiču useljeničke politike, koja mora nadomjestiti tržište rada u razvijenim gospodarstvima”, ustvrdio je Plenković. 

Kazao je da je Hrvatska ove godine izdala 160 tisuća dozvola za boravak i rad na određeno vrijeme, dodavši da bi bez toga sektori poput graditeljstva, turizma i ugostiteljstva imali ozbiljnih problema, što kod nas nije bio slučaj, uzevši za primjer ubrzanu obnovu i rekordnu turističku sezonu. 

U kontekstu starenja stanovništva, premijer je istaknuo da se povećava udio umirovljenika, a smanjuje udio radno aktivnih čiji doprinosi financiraju mirovine. 

Naveo je da smo na početku stoljeća, na jednog umirovljenika imali 3,7 osoba u dobi od 20 do 64 godine, a danas je taj omjer pao na 2,6. “Kada gledamo, udio omjer umirovljenika prema mlađima od 29 godina, u istom razdoblju, pao je s 2,2 na 1,3”, dodao je. Stoga je i održivost mirovinskog sustava usko povezana s demografskom politikom rekao je Plenković, dodavši da oko 45 posto mirovina namirujemo iz poreza, a ne iz doprinosa. 

Mjere za mlade 

Naglasio je da je Vlada od 2016., do danas vodila računa o politici prema mladima i o politici prema obitelji, ocijenivši da je riječ o ključnim segmentima za bavljenje demografskom politikom. 

Kad je riječ o mjerama za mlade, premijer je podsjetio da je Vlada ulagala u obrazovanje, poduzela niz mjera kako bi mladima olakšala uključenje na tržište rada te omogućila različite beneficije kako bi njihova ekonomska situacija bila stabilnija, sigurnija, neovisnija i stvorila ozračje da formiraju obitelj.  

Govoreći o zaposlenosti, istaknuo je da 194 tisuće mladih ima ugovor na neodređeno, dok ih je 2016. bilo 122 tisuće, što je rast od 58 posto u sedam godina provođenje politika koje su imale za cilj da mladima osiguraju stabilnost kada je riječ o poslu. 

Istodobno, kazao je premijer, broj mladih zaposlenih na određeno vrijeme smanjili smo za 40 tisuća i on je sada ispod 100 tisuća.

Rekao je i da je 180 tisuća mladih ostvarilo pravo na povrat poreza, u prosjeku 611 eura po osobi, zahvaljujući poreznoj reformi kojom su mladi do 25 oslobođenja plaćanja poreza, a mladima do 30 godine ta obveza je prepolovljena. 

Uloženo je 170 milijuna eura u 14 studentskih domova u Hrvatskoj te se dodjeljuju dodatni bodovi za stanovanje studentici majci ili studentu ocu.

Kroz nacionalnu stambenu politiku subvencionirano je 34 tisuće stambenih kredita za mlade te je izgrađeno 1.800 POS stanova, a novi nacionalni plan će definirati stambenu politiku mora, koja mora, smatra premijer, donijeti nova rješenja u sada potpuno drugačijim okolnostima. 

Pritom je spomenuo i politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, koja se, kako je rekao, prožima kroz sve što Vlada radi kako bi Hrvatsku podigla na razinu da svi imaju manje-više jednake šanse bez obzira žive li u velikim urbanim cjelinama ili u sredinama s manje ljudi. 

Jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva

Potom se premijer osvrnuo na mjere za obitelj, naglasivši da je važno izgraditi poticajno društveno okruženje za jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva. “To ne može ne jedna Vlada sama, to je pitanje i društvenoga optimizma i stvaranja ozračja koje favorizira obitelj”, poručio je. 

Mi smo, kazao je Plenković, unaprijedili smo zakonodavstvo koje uređuje pitanje doplatka za djecu i rodiljne te roditeljske potpore. Naglasio je da je u proteklih sedam godina utrostručena roditeljska naknadu i to s 353 na 995 eura proračunske osnovice. 

Podsjetio je da je usvojen i novi Zakon o doplatku za djecu, rekavši da će se broj obitelji koje primaju doplatak za djecu povećati sa 126 tisuća na 271 tisuću, a broj djece će se porasti s 247 tisuća na 511 tisuća, što je više od duplo. 

Ako tome pridodamo Zakon o inkluzivnom dodatku, fiskalni efekt jednoga i drugoga bio je skoro 250 milijuna eura, ustvrdio je Plenković. 

Naglasio je i da Vlada financijski jača obitelji. “Povećava se osobni odbitak za djecu, demografske, obrazovne i druge fiskalne mjere su bile potaknute i paketima pomoći, vrijednima 7,2  milijarde, i uvijek smo pomagali obitelj i djecu i na različite načine osiguravali svojevrsni štit prema onima koji su nam itekako važni”, poručio je.  

Istaknuo je i da će se majkama koje idu u mirovinu omogućiti da ubuduće dobiju 12 mjeseci staža po djetetu, umjesto sadašnjih šest mjeseci, ocijenivši da je riječ o mjeri koja će imati dugoročni efekt.

Premijer je naglasio i da je proračun za obrazovanje, računajući na europske fondove, u odnosu na 2016., povećan za 85 posto, od vrtića do fakulteta, do visokog obrazovanja.

Velika ulaganja u obrazovanu infrastrukturu

“I investicije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i ovu financijsku perspektivu su bez presedana. Tako velikog ulaganja u obrazovnu infrastrukturu nismo imali, a pitanje je i kad ćemo ga imati u godinama pred nama”, ustvrdio je. 

Rekao je da se ide za tim da svako hrvatsko dijete ima svoje mjesto u vrtiću, bez obzira gdje živjeli. “Do sada smo izgradili, dogradili i obnovili 500 vrtića, i s ovim novim programima koji vodi ministarstvo idemo u daljnja ulaganja. Ideja je da do 2027. budemo preko 90 posto, a do kraja desetljeća trebali bismo doći u situaciju da svi imaju svoje mjesto u vrtiću”, naglasio je Plenković. 

Osvrnuo se i na jednosmjensku nastavu, kazavši da je to europski standard. “I mi upravo želimo taj standard, sigurnost djece, bolje da u su školi i da je što više tzv. vannastavnih aktivnosti unutar škole dok roditelji rade, a da djeca u međuvremenu mogu riješiti svoje zadaće i da nisu na cesti”, rekao je. Dodao je da rast plaća i mirovina također ide za jačanjem hrvatske obitelji.

I provedba Nacionale razvojne strategije, rekao je premijer, daje do znanja da ćemo 2025. morati revidirati naše ciljeve jer ih ostvarujemo brže nego što smo to prije četiri godine mislili. 

Na kraju je naglasio da demografska revitalizacija, uz digitalizaciju i dekarbonizaciju, predstavlja glavni prioritet hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva. “Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom, stambenom politikom, jačanjem standarda, a prije svega, uvjeren sam u to, društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju, nego što je sada”, zaključio je premijer Plenković. 

Predstavljen prijedlog Strategije demografske revitalizacije do 2033.

Pronatalitetne mjere, mobilnost, fleksibilizacija radnoga vremena, kao i snažna podrška mladima okvir je prijedloga Strategije demografske revitalizacije do 2033. godine, koja je predstavljena na Vijeću za demografsku revitalizaciju.

“Cilj je da u 2030. godini naši ljudi kvalitetnije žive i ostaju u Hrvatskoj i da zaustavimo negativne trendove”, poručila je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Pisane vijesti



Preuzeto od vlada.gov.hr: https://vlada.gov.hr/vijesti/demografska-revitalizacija-predstavlja-glavni-prioritet-hrvatskoga-naroda-i-hrvatskoga-drustva/40639

Scroll to Top