Turizam na prekretnici: Ima li kraja rastu cijena na Jadranu?



Poslovni dnevnik

Ovogodišnju turističku sezonu uvelike je obilježila rasprava o cijenama na Jadranu. Sami rezultati, brojke gostiju i noćenja poravnati s dosad najboljom 2019. i očekivani rekordni prihod od 14,5 milijardi eura, ostali su pomalo u sjeni kuglice sladoleda za četiri eura.

Naravno, kuglica sladoleda samo je zaštitni znak ovoljetnog manira jadranskih domaćina koji se nisu libili pumpati cijene. Domaći turisti ljetos masovno ogorčeni, strani neugodno iznenađeni, mediji prepuni priloga o jadranskim cijenama, naslovi puni kontroverzi.

Dugoročna šteta

Od ‘Cijene nisu problem’ do ‘Gramzljivost na Jadranu, ali i ‘Hrvatska je hit, ali mnogi nisu sigurni da će doći i dogodine’. Što se događalo u hotelskim prodajnim službama? Kakve su računice izvodili privatni iznajmljivači i ugostitelji? Kako su neki mogli misliti da će ovog ljeta sve imati prođu? Hoće li hrvatski turizam, sa statusom mediteranskog miljenika iz godina pandemije, zbog skokovitog rasta cijena doživjeti dugoročnu štetu?

Hrvatski turistički domaćini jesu visoko poletjeli na krilima neočekivano dobrih korona sezona, a, povrh toga, i proljetošnje najave govorile su da potražnja za odmorom u našoj zemlji u Europi ne jenjava. Sve skupa, dovoljno da se cjenovna ljestvica još malo digne. Međutim, na valu dobre potražnje cijene su osjetnije rasle već lani. Prošle godine smještaj u hotelima i kampovima u prosjeku je poskupio 20 do 25 posto, a ove smo godine imali reprizu. Kumulativna poskupljenja tijekom dvije godine dosegnula su tako pedesetak posto više iznose u odnosu na posljednju pretpandemijsku sezonu i to već tržištu nije lako progutati.

Barem ne onom dijelu kojem se domaći turizam dosad pretežito obraćao. Tim više što ni ugostitelji nisu zaostajali, a s godinom zakašnjenja u dizanje cijena uključili su se ljetos masovno i privatni iznajmljivači.

Ove je sezone tako do kraja postao očigledan veliki cjenovni zaokret Jadrana od (relativno) pristupačnog ka skupom i konačan odmak od važne dosadašnje komparativne prednosti hrvatskog turizma. Hrvatska i Zapadnjacima definitivno prestaje biti zemlja povoljnog odmora. Sve donedavno turisti iz zapadnoeuropskih zemalja, koji su i naši najbrojniji gosti, znali su da će na odmoru u Hrvatskoj proći s nešto manje novca nego im treba kod kuće i ove su se godine mnogi neugodno iznenadili.

No, istini za volju, treba reći i da na Jadranu paralelno s rastom cijena raste i kvaliteta. Možda ne tako sustavno i do najmanjeg ‘malog mista’ kao što je slučaj s rastom cijena, ali logično je da sve viša kvaliteta sve više i košta. Uostalom, nije tajna kako je ambicija Hrvatske postati europska boutique destinacija i da se već neko vrijeme orijentira ka turizmu više kvalitete i zahtjevnijim gostima, ne toliko osjetljivima na cijene. Za taj su se iskorak prve odlučile velike hotelske kuće, ali sve više je i visokokvalitetnog ‘zimerfraja’, a s Michelinovim zvjezdicama, koje danas nosi deset hrvatskih restorana, ozbiljnu transformaciju prolazi i ugostiteljska scena.

Premium turizam

Prelazak na tzv. premium turizam, kako se pokazalo ovog ljeta, ujedno je i izlazak iz svojevrsne zone komfora u kojoj se domaći turizam godinama ljuljuškao kao najbliže europsko toplo more s razumnim cijenama. Ali i to ima svoju cijenu, tržišno repozicioniranje teško može proći bezbolno i hajka koja se se digla na poskupljenja u Hrvatskoj mogla se očekivati već iz tog razloga.

Iako, gosti su zbog inflacije i poskupljenja, kako u vlastitim zemljama tako i na cijelom Mediteranu, čak i računali da će ljetovanje u Hrvatskoj biti nešto skuplje nego prije godinu dana. Također, prigovori su bilježeni rijetko i tamo gdje ih je dočekala bolja, kompletnija ponuda nego prošle godine.

Međutim, nemali broj jadranskih domaćina pokušao se ukrcati u vlak dobre potražnje uvjeren kako će prelazak na euro sve zabašuriti, pa i poskupljenja bez pokrića. Možda za domaćeg gosta, ali za verziranog zapadnjaka koji u eurima plaća već godinama, potpuno pogrešna računica. Nisu slučajno Nijemci još zimus upozoravali da bi njihovu omiljenu ljetnu destinaciju Hrvatsku mogao zahvatiti val poskupljenja ulaskom u eurozonu, podsjećajući kako su oni u toj prvoj fazi euro zvali teuero (od riječi teuer, skup). I nisu se prevarili.

A da Hrvatska više nije zemlja pristupačnog odmora, kakva je manje-više bila do korone, uvjerili su se već prvi predsezonski gosti. Ljutiti, razočarani nisu oklijevali podijeliti svoje dojmove sa znancima, pa i medijima u svojoj zemlji. Dosta ih je na odlasku glasno poručivalo kako ih Hrvatska dogodine neće vidjeti. Zašto bi, uostalom, itko praštao gramzljivost koju mora platiti eurima iz svoga džepa? Ili uopće išao na more tamo gdje je za njegov novčanik preskupo? Kako bilo, uskoro je postalo legitimno pitanje i među samim turističkim radnicima: bi li se ovogodišnje cijene dogodine mogle vratiti kao bumerang?

Velika sniženja

Iako to nerado priznaju, činjenica je da su ljetos i u etabliranim hotelskim kućama, koje imaju cijele timove za cjenovnu politiku i prodaju, u zadnji tren spuštali cijene za neke termine. Bilo je jasno da se i oni mogu precijeniti, pa su i sniženja znala biti dvocifrena. No, domaćem je turizmu uz sve turbulencije ipak ove godine uspjelo dohvatiti rezultate iz rekordne 2019., pa, vjeruje se, sve skupa ipak ne bi smjelo previše utjecati ni na sezonu 2024.

Trebat će nekoliko godina, ali, poput hotela kad s tri prijeđu na visokih četiri ili pet zvjezdica, svoju tržišnu poziciju i goste mijenja i hrvatski turizam u cjelini. To jest proces, ali svake se godine igra nova tržišna utakmica, svaka pojedina sezona slaže se iznova, planovi se kroje u skladu s aktualnim okolnostima i trenutno potražnjom. A kako su se neki opekli ove godine s previsokim cijenama, za očekivati je da će dogodine ipak biti malo oprezniji. Uostalom, poskupljenja ne mogu ići unedogled.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/turizam-na-prekretnici-ima-li-kraja-rastu-cijena-na-jadranu-4423057

Scroll to Top