Presedan s glasanjem bez Orbana značajan je i za mnoga buduća pitanja



Poslovni dnevnik

Prema Ugovorima na kojima se temelji legalitet EU-a, odluku o otvaranju pregovora za članstvo, ovaj put Ukrajine, sve zemlje članice moraju donijeti jednoglasno. To što jedna članica, Mađarska, nije uopće glasala ruši jednoglasnost, a potpuno je nova situacija, na koju dosad nitko nije niti računao. Što to znači?

Sala u kojoj se okuplja Vijeće u sredini ima veliki stol, za kojim sjede šefovi država i vlada, a iza njih sjede posebni savjetnici, tzv. antići (neformalno tako nazvani prema talijanskom diplomatu Anticiju) koji moraju sve znati o svim pitanjima koji su za radnim stolom.

Nema veleposlanika, nema pušenja, samo oni, predsjednik Vijeća Charles Michel i zapisničar, i tako satima. Ponekad netko izađe, iako se ne smije, ali tko će im zabraniti pušiti. Ako su gladni, imaju hladni bife i redovite obroke. Žedni, voda, kava, sokovi.

Tako je Orban izašao, u još jednoj susjednoj prostoriji sjede savjetnici i veleposlanici, a kad se vratio u glavnu salu, zbilja povijesna odluka o otvaranju pregovora o članstvu s Ukrajinom, zemljom u ratu koja ne kontrolira svoj teritorij, i tko zna kad će, bila je donesena. Jednom kad se preskoči prepreka, nema povratka.

Očuvana legalnost
Mađarski predsjednik Orban nije morao staviti svoj potpis, jer je predsjednik, Charles Michel, formulirao zaključak u ime Vijeća i takav je usvojen. Tako je legalnost očuvana. To je ipak veliki presedan, koji će biti značajan u nekim budućim odlukama o tko zna kakvim pitanjima, o tom potom. No, odluka o otvaranju pregovora nije isto što i otvaranje pregovora.

Hrvatska je skoro godinu dana čekala od odluke o otvaranju do otvaranja prvog poglavlja. Makedonija i Albanija još nisu otvorile niti jedno poglavlje, a dobile su odluku o otvaranju pregovora još 2020. Ukrajini će ići brže.

Sad slijede proceduralni koraci, ali baš svaki je politički, i na svakom od njih će se provjeravati snaga Unije, a snaga Unije je u mogućnosti postizanja dogovora i djelovanja po tom dogovoru. To je srž Unije, dok toga ima, EU će opstati.

Prvi proceduralni korak usvajanje je Pregovaračkog okvira, u kojem će biti popisana poglavlja o kojima će se pregovarati. Prema napucima Vijeća, to će biti u ožujku, ali vidjet ćemo hoće li. Nakon toga slijedi screening, tj. dubinsko snimanje stanja u državi po sektorima, i usvajanje izvješća o screeningu. Moguće je da na svakoj od tih etapa, Viktor Orban izađe iz sale.

U Ukrajini je raspoloženje nakon odluke Vijeća vrlo pozitivno. Imaju dovoljno eksperata za sve proceduralne korake, jer se sa svoje strane vrlo dugo, već 14 godina spremaju, dok ih još nitko nije niti konstatirao. Momentalno, problem je u tome što predsjednik Zelenski kategorički ne želi ukrajinske EU eksperte koji su formirali i radili za vrijeme njegovog političkog suparnika, bivšeg predsjednika Porošenka.

Nedavno, na redovnoj godišnjoj konferenciji o Zapadnom Balkanu u briselskom think tanku Friends of Europe, specijalni gost, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova, Olga Stefanišina rekla je kako će Ukrajina pomoći “svojim iskustvom” u pristupnim pregovorima zemljama Zapadnog Balkana.

Manja američka pomoć
Doduše, sve se sada vrti oko Ukrajine. Apsolutno sve. To je zemlja u kojoj će EU djelovati, veliko gradilište, velik broj stanovnika. Hvataju se pozicije za budućnost unutar Europe prema Ukrajini. Viktor Orban zapravo gubi, a ne dobiva, makar će njegov nasljednik, kad bude vrijeme za promjenu, vjerojatno profitirati na političkom zaokretu prema Ukrajini.

Uostalom, osim Hrvatske za vrijeme rata koja je htjela biti i nezavisna i ujedno dio Europe, Ukrajina doista jest jedina zemlja koja doslovno krvari da bi se prebacila na ovu stranu. To se ne može reći niti za jednu od zemalja u našoj regiji. (Samo Bosna i Hercegovina propustila je mnoge šanse jer je mislila da će uvijek biti u središtu pozornosti svjetske politike, a sad je uspinjanje prema samom dobivanju odluke o početku pregovora odgođeno.)

Viktor Orban je također blokirao europsku pomoć od 50 milijardi eura Ukrajini. EU ima rezervni plan za tu situaciju, koji je predložio Portugal. Sastoji se u tome da sve druge zemlje, osim Mađarske, daju proporicionalni udjel iz svog proračuna kako bi se pokazala solidarnost prema Kijevu. Hrvatski udio bio bi izračunat prema udjelu koji daje u europski proračun. Kako Hrvatska dobiva lavovski dio iz EU proračuna, ne bi bila na gubitku, a zauzela bi poziciju. Ako bi tako i Portugal i Slovenija, zašto ne bi Hrvatska?

Točno je da Ukrajina stoji loše na bojnom polju, i da Amerika smanjuje pomoć, ali se sve više oslanja na Europu, zbog čega jača sama Europa. Snaga Europe pratit će se po stupnju napredovanja Ukrajine do otvaranja prvih poglavlja. Onda će se preći na ozbiljniji dio, vidjet će se kolike su snage za proeuropske administrativne i zakonske reforme i prilagodbe, makar će i to biti obojeno politikom.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/svijet/presedan-s-glasanjem-bez-orbana-znacajan-je-i-za-mnoga-buduca-pitanja-4421904

Scroll to Top