Plinske afere i netransparentnost srušile državnog regulatora



Poslovni dnevnik

Među brojnim izvješćima koje je Državni ured za reviziju jučer objavio i proslijedio Saboru i DORH-u, po mnogočemu izrazito strši revizija usklađenosti poslovanja sa zakonima, propisima i unutarnjim aktima za Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju za 2021. i 2022.

Na skali od četiri ranga ocjena – bezuvjetno, uvjetno, suzdržano i nepovoljno mišljenje – HERA je dobila najgoru. Iako je izražavanje nepovoljnog mišljenja državnih revizora prilično rijetko – ovo je i prvo takvo izrečeno u izvješćima objavljenim ove godine – neprolazna ocjena teško da je baš i iznenađenje.

Dovoljno je prisjetiti se nekoliko najzvučnijih energetskih afera u protekle tri-četiri godine u kojima se problematizirala uloga te agencije – od slučaja vjetroparka Krš-Pađene do lanjske plinske afere i ovogodišnje “plin za cent”.

U tom razdoblju s čelne funkcije otišao je Tomislav Jureković (koji je unatoč slučaju Krš-Pađene dočekao kraj mandata, u rujnu 2021.), a potom u lanjskom listopadu i njegov nasljednik na mjestu Upravnog vijeća Danijel Žamboki koji je u jeku plinske afere razriješen dužnosti – na vlastiti zahtjev.

Prethodno, pak, Sabor nije prihvatio izvješće HERA-e za 2021., a na tragu političkog nemara za regulatorno tijelo u području koje stalno generira afere je i činjenica da HERA već godinu dana praktično funkcionira bez predsjednika UV-a, odnosno sa Žambokijevim zamjenikom Željkom Vrbanom u ulozi v.d.-a.

Stanje s upravljačkim vodstvom, međutim, samo je jedna od brojnih točaka koje su u nabrajanjima neusklađenosti poslovanja u izvješću nakon revizije provedene u razdoblju od sredine siječnja do sredine studenoga.

“Od 9. studenoga 2022. predsjednik nije imenovan te Agencija ima tri člana UV-a, iako je Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti i Statutom određeno da ih ima pet”, navodi se u izvješću. Isto tako, na mrežnim stranicama Agencije nisu objavljeni ni pozivi ni zapisnici s četiriju sjednica Savjeta za regulatorne poslove i zaštitu potrošača održanih tijekom 2021. i 2022. mada je njegovim Statutom i Pravilnikom o radu određeno da je rad Savjeta javan, uključujući i sjednice. Agencija, uz ostalo, nema ni uspostavljen ni registar rizika u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru.

Neprolazna ocjena teško da je baš i iznenađenje s obzirom na količinu energetskih afera posljednjih godina/G. Stanzl/PIXSELL

U smislu funkcionalnosti i veći je problem to što unutarnjim aktima HERA-e nije detaljno uređen obuhvat i način provedbe pojedinih osnovnih poslova propisanih Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, ponajprije vezanih uz nadzor. Tako ni sama njegova provedba nije dobila bolje ocjene.

“Odredbama članka 11. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti utvrđeni su osnovni poslovi Agencije. Tijekom 2021. i 2022. Agencija nije obavljala poslove utvrđene tim odredbama koji se odnose na nadzor transparentnosti funkcioniranja tržišta energije, nadzor stupnja otvorenosti, natjecanja i zlouporaba na tržištu energije i u opskrbi kupaca, nadzor ograničavajućih ugovora, a posebno ugovora kojima se ograničava broj opskrbljivača, nadzor slobode ugovaranja u pogledu ugovora o opskrbi s mogućnošću prekida te dugoročnih ugovora, pod uvjetom da su u skladu s pravom i politikama Europske unije”, stoji u izvješću.

Izostali postupci nadzora
Slične primjedbe navode se i za nadzor povjerljivosti podataka kupaca o potrošnji energije te nadzor primjene propisanih kriterija za utvrđivanje pristupa sustavu skladišta plina.

“Tijekom 2021. i 2022. Agencija nije obavljala postupke nadzora, osim na temelju prijava i prigovora drugih energetskih subjekata i krajnjih kupaca (obavljeno 15 nadzora energetskih subjekata) te javno dostupnih podataka iz medija i uvida u financijske i druge izvještaje (12 nadzora)”, utvrdila je revizija HERA-e, u čijoj su nadležnosti su prema njezinu Registru dozvola koncem 2021. bila 273 energetska subjekta, a koncem prošle godine njih 295. potrebno je donijeti godišnji plan nadzora energetskih subjekata i tržišta energije.

Nabrajanju neusklađenosti tu nije kraj. Dio ih se odnosi i na izvještavanje. Uz mjerodavna državna tijela izvještavanje, naime, uključuje i Agenciju za suradnju energetskih regulatora sa sjedištem u Republici Sloveniji (ACER), Europsku komisiju i druga tijela EU, odnosno podnošenje godišnjeg izvješća o poduzetim aktivnostima i postignutim rezultatima vezano za djelokrug poslova. “Godišnje izvješće o radu za 2021. dostavljeno je ACER-u i Europskoj komisiji u srpnju 2023., a za 2022. nije dostavljeno”, napominju državni revizori.

Suradnja nacionalnih regulatornih tijela s ACER-om, inače, za cilj ima osiguravanje primjerenog nadzora i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije. Iz HERA-e su u pisanom očitovanju državnim revizorima ljetos istaknuli kako Agencija nije imala pristup podacima koje s veleprodajnih tržišta prikuplja ACER jer nisu ispunjeni zahtjevi za “osiguranje informacijske sigurnosti”. S tim u vezi još u programima rada za 2021. i 2022. bila je predviđena izgradnja izdvojene računalne mreže uz uvođenje sustava upravljanja informacijskom sigurnošću, ali to nije učinjeno”, ističe se u izvješću.

Podosta štiva
Kad je pak riječ o izdavanjima dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, tijekom promatrane dvije godine izdano ih je 111 (41 preklani i 70 lani). A revizijom je utvrđeno da su od lipnja 2020. do siječnja 2023. kod 12 pregledanih postupaka izdane dozvole energetskim subjektima koji nisu dostavili dokaze da sa zaposlenicima imaju zaključen ugovor o radu, što nije u skladu s Pravilnika o dozvolama.

“Također, energetski subjekt iz djelatnosti trgovine plinom, uz navedeno, nije dostavio opis poslova prema sistematizaciji poslova i radnih mjesta, što nije u skladu s popisom dokumentacije i dokaza za izdavanjem dozvola”, još je jedna u nizu znakovitih primjedaba. I sabornici i DORH imaju podosta štiva za proučavanje.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/plinske-afere-i-netransparentnost-srusile-drzavnog-regulatora-4422421

Scroll to Top