Picula: Od šest država koje su osnovale EU, u dvije će na vlast doći krajnja desnica



Poslovni dnevnik

Svijet kakav je Zapad gradio od kraja Drugog svjetskog rata nalazi se pod snažnim pritiskom autoritarnih politika i novih saveza, ocijenio je u razgovoru za Hinu hrvatski eurozastupnik Tonino Picula.

Europski parlament je na plenarnoj sjednici održanoj prošlog tjedna u Strasbourgu usvojio Piculin izvještaj o odnosima SAD-a i EU-a u kojem upozorava kako je zbog sve brojnijih globalnih kriza potrebno jačati suradnju Europske unije i Sjedinjenih Država.

SDP-ov europarlamentarac, član Odbora za vanjske poslove EP-a i zamjenski član izaslanstva za odnose sa SAD-om, ocjenjuje kako se Zapad nakon Hladnog rata prvi puta suočava s konsolidiranim snagama u svijetu, ali i iznutra, koje ne dijele njegove vrijednosti.

Izvještaj o odnosima EU i SAD

Izvješće, koje je prihvatilo 485 europarlamentaraca dok ih je 77 bilo protiv, drugo je u ovom sazivu Parlamenta koje je Picula pripremio odnosima sa SAD-om. “Krajem 2021. godine Europski parlament je usvojio moje prvo izvješće o odnosima EU i SAD-a. To je bilo vrijeme u kojem smo mi mislili da je nakon pobjede Joe Bidena na američkim predsjedničkim izborima i nakon što je svijet počeo izlaziti iz krize koju mu je nametnula korona pred nama područje u kojem će naša (globalna)  suradnja iz dana u dan biti sve bolja i sve tješnja.  Međutim, pokazalo se da je to očekivanje bilo nerealno jer nekoliko mjeseci nakon usvajanja mog izvještaja ovdje svijet je upao u veliku krizu jer je Putin odlučio realizirati svoje vjerojatno davno zamišljene planove invazijom na Ukrajinu”, podsjeća Picula.

“Putinova invazija na Ukrajinu kao da je u mnogome konsolidirala pozicije različitih autoritarnih politika ali i država koje su odlučile raditi jednu vrstu kontra-poretka na globalnoj razini”, ocjenjuje.

“Prije svega mislim na Moskvu ali i Peking. Tu se naravno uvijek rado priključi neke druge države koje smatraju Zapad i svojim protivnikom. Riječ je prije svega o Iranu i Sjevernoj Koreji, ali jednako tako imam osjećaj da je došlo do prave utakmice na onome što se danas naziva globalnim jugom koje je odlučilo zbog različitih razloga Putinovu agresiju opisati kao europski rat. Oni se nisu lako politički solidarizirali s pozicijama Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije koje su se stavile prije svega na stranu Ukrajine”.

Novi savezi i demokracija pod pritiskom

“Zapad je dobio jednu vrstu konsolidiranih snaga koje s njime ne dijele političke vrijednosti, a imaju konfrontirane ekonomske interese”, ocjenjuje Picula i podsjeća da je “Kina ovoga trenutka glavni vojno-trgovački partner za gotovo 130 država u svijetu, dok se Europska unija i Sjedinjene Američke Države tome ne mogu niti približiti”.

“To je jedan od razloga zašto je potrebno prije svega preispitati dosadašnje odnošenje Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, kako bismo vidjeli da li možemo obraniti taj strateški interes jačanja nekog obnovljenog multilateralizma i kako ponovno preuzeti, odnosno osvojiti neke pozicije u ovako globalno postavljenim odnosima, gdje bi do izražaja došla prije svega činjenica da Sjedinjene Američke Države i Europska unija čine 46 % svjetskog bruto društvenog proizvoda, gdje se dosta i dalje događaju inovacije, tehnološke ili socijalne. Taj motor nije prestao raditi no, očito, on više nije toliko atraktivan i samorazumljiv da kao model služi u različitim dijelovima svijeta. Taj zapadni model se nalazi pod pritiskom”.

Pritisak na zapadne demokracije “dolazi iz tog promijenjenog ambijenta u kojem više ne možemo govoriti o multilateralnosti, nego prije svega o multipolarnosti”, tumači Picula nazivajući nove globalne odnose “svijetom savezništava”.

“Različite zemlje u svijetu uspostavljaju ad hoc savezništva kako bi realizirale svoje nacionalne i regionalne interese. Dakle, onaj poredak kojeg su 70 godina zajedno gradile Sjedinjene Američke Države i Europska unija. u različitim svojim formama, pod snažnim je pritiskom. A drugi oblik pritiska koji je motiv za ovo izvješće je pritisak onih koji u našim vlastitim državama i našim savezima više ne uzimaju demokratske poretke onako kao što su to uzimale generacije nakon Drugog svjetskog rata, pa i nakon završetka Hladnog rata”.

Dezinformacije i “superizborna” godina

“Jačaju političke opcije koje su sklonije autoritarnom doživljavanju stvarnosti, koje se ne doživljaju dijelom nekakve liberalne zapadne tradicije sa jasnom podjelom vlasti i sloboda, koje su iz generacije u generaciju bile razvijane i jamčene, i koje imaju sve više uspjeha upravo na demokratski organiziranim izborima. Dakle, vidimo da protivnici demokracije demokratski dolaze na vlast. Moj omiljeni primjer je kada gledate Europsku uniju, kada gledate šest država koje su osnovale Europsku uniju, u dvije od njih je na vlasti ili će doći krajnja desnica”, primjećuje hrvatski eurozastupnik.

“Jedan značajan dio mog izvješća je posvećen jednom fenomenu koji nije nov, ali postoje sve utjecajniji, a to su dezinformacije. Autoritarni režimi i nedemokratski režimi, pa i diktature, su shvatile da bitka u digitalnom svijetu ne košta toliko kao opremanje vojski, ali može itekako polučiti uspjeha ako naprosto dovoljno lažno, ali uvjerljivo, predstave svoje stvarne političke ciljeve među zapadnim građanstvom”, upozorava.

“Dugo je taj fenomen ostao negdje marginalan i sad ga pomalo osvješćujemo i tražimo načina kako da mu pariramo. Pogotovo uoči superizborne godine koja je takva i u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i u Europskoj Uniji. Jedan paradoks je da će u sljedećoj godini biti održani izbori u 70 zemalja svijeta i da će kutijama pristupiti 4 milijarde i 200 milijuna ljudi. Sad bi naoko rekli, sve je u redu s demokracijom, toliki broj ljudi glasa, ali među njima je i jedna Rusija i mnoge Rusiji slične zemlje koje demokraciju koriste kao fasadu, a rezultat je unaprijed itekako poznat”, kaže Picula.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/europska-unija/picula-od-sest-drzava-koje-su-osnovale-eu-u-dvije-ce-na-vlast-doci-krajnja-desnica-4421885

Scroll to Top