Ovaj financijski instrument globalno privlači sve veći broj investitora. Hoće li i u Hrvatskoj?



Poslovni dnevnik

Zaokretom monetarne politike Europske središnje banke i povijesno snažnim ciklusom povećanja ključnih kamatnih stopa započetim u lanjskom srpnju u fokusu javnih rasprava naglašeno je bio sporiji i slabiji kamatni prijenos u sferi kamatnih stopa banaka na štednju stanovništva.

A koliko god podaci, ukupno gledano, potvrđuju da je depozitna baza u domaćim banakama i dalje postojana, već neko vrijeme svjedočimo i ubrzanom širenju ponude alternativnih oblika ulaganja usporedivog profila rizičnosti, ali s većim prinosima u odnosu na bankovna oročenja.

Država se u to uključila najprije izdanjem narodnih obveznica, a sada i narodnog trezorca. Bankarske grupacije su, pak, dugo odgađale neko vrijeme umjesto podizanje kamata na štednju i umjesto toga zaredale su s ponudama ulaganja u fondove s dospijećem kao neizravnim oblikom ulaganja u državne obveznice. Alternativu štednji u bankama i odgovor na tzv. inverznu krivulju prinosa, odnosno više kamate na kraću ročnost odnedavno imamo i u sferi ETF (Exchange Traded Fund) fondova.

Za taj iskorak pobrinulo se InterCapitalovo društvo za upravljanje imovinom (ICAM) koje je s tri već postojeća ETF-a i predvodnik njihova razvoja u Hrvatskoj. Na burzi je krajem listopada izlistan i prvi novčani ETF, InterCapital 7CASH. Za ere niskih kamata novčani fondovi su se “utopili” u obvezničke, a sad se vraćaju u obliku koji se tek profilira na domaćem tržištu.

Solidno privlačenje kapitala

Utoliko u InterCapitalu kažu kako su zadovoljni što je već u prva dva tjedna novi ETF privukao više od 3 milijuna eura i to među različitim tipovima investitora. Otprilike trećinu čine institucionalni ulagatelji, trećinu fizičke osobe s ulaganjem preko 100.000 eura, a trećinu “mali” s ulaganjimam od nekoliko stotina eura do 80 tisuća.

“Drago nam je da interes raste pogotovo među malim investitorima, budući da oni samostalno ne mogu ili im je preskupo sudjelovati direktno na novčanom tržištu”, kaže Đivo Pulitika, fond menadžer u InterCapitalu.

Takvi investitori, što su svjesniji situacije na tržištu (osjećajući inflaciju te čitajući o dizanju kamatnih stopa od strane centralnih banaka) traže načine kako zaštititi realnu vrijednost svoje ušteđevine. A novi ETF nudi im prinos viši od trenutnog u bankama, uz minimalan rizik i mogućnost da povuku svoje ulaganje u svakom trenutku.

Pulitika dodaje kako je 7CASH danas i jedan od rijetkih money market ETF-ova u Europi. U usporedbi s nekim drugim obvezničkim fondovima (klasičnim UCITS ili ETF-ovima) trenutno je ulagački zanimljiv ponajprije zbog tzv. inverzne krivulje prinosa, odnosno činjenice da kratkoročni papiri na tržištu danas nose veće anualizirane prinose od dugoročnih.

Akteri na financijskim tržištima očekuju promjenu nagiba krivulje iz inverznog u rastući polovinom iduće godine. Tada bi dugoročne obveznice opet trebale nositi veći prinos od kratkoročnih, iako, naravno, i uz veći rizik, podsjećaju u InterCapitalu. Sve u svemu, trenutna situacija ide u prilog novolansiranom fondu.

Na svjetskim tržištima ETF-ovi općenito su “buzz word” već duži niz godina. Takav oblik ulaganja privlači sve veći broj investitora. Globalno je npr. imovina u dioničkim ETF-ovima narasla s oko bilijun dolara (tisuću milijardi) u 2007. na skoro 8 bilijuna u 2023. (što daje prosječan godišnji rast oko 14%). U SAD-u su od 2015. do 2022. aktivno upravljani fondovi zabilježili prosječne neto isplate od oko 260 milijardi dolara godišnje, a tzv. pasivni (ETF-ovi) neto uplate od oko 140 milijardi dolara godišnje.

U ICAM-u naglašavaju kako u Europi ETF-ovi još nisu toliko popularni kao u SAD-u ili na nekim drugim razvijenim tržištima, što je uobičajeno kad je riječ o novim trendovima u svijetu financija. Tako je prema udjelu prometa ETF-ovima u ukupnom dioničkom prometu burzi u ovoj godini (zaključno s rujnom) SAD uvjerljivi predvodnik s oko 30 posto dioničkog prometa. Intercapitalovi ETF-ovi su, pak udjelom na nešto ispod 5 posto dioničkog prometa na ZSE, što je relativno gledano više nego npr. u Njemačkoj ili Francuskoj.

Dionički ETF-ovi InterCapitala prate hrvatsko, slovensko te rumunjsko dioničko tržište, a od svog početka onaj koji prati domaće dionice (CROBEX10tr) ostvario je rast vrijednosti od 30 posto, dok su preostala dva na 20-ak posto rasta, s tim da je onaj koji prati rumunjske dionice aktiviran tek potkraj svibnja, netom nakon tamošnjeg velikog IPO-a (Hidroelectrica).

Tim se ETF-ovima ne trguje svaki dan, ali održavatelj tržišta (broker) uvijek nudi količine i na kupnju i na prodaju i to u rasponu od 0,1 posto od NAV-a, tj. stvarne vrijednosti udjela, pa investitor može u bilo kojem trenutku kupiti ili prodate udjele, objašnjava naš sugovornik ističući kako su investitori u te ETF-ove i fizičke osobe i institucionalci, kojima su oni pogotovo zanimljivi kao način dodavanja manje ili veće izloženosti pojedinim tržištima.

Znatno niže naknade

Kao i obično, pri ulaganjima u fondove vodi se računa i o troškovima – upravljačkoj naknadi te ulaznim/izlaznim troškovima. “Upravljačke naknade na ETF-ove kao pasivne fondove u pravilu su znatno niže nego na aktivno upravljane. Naprimjer, upravljačka naknada za naše dioničke ETF-ove je 0,6 posto godišnje, dok je prosjek za aktivno upravljane dioničke fondove u Hrvatskoj između 2 i 3 posto.

Za money market ETF ona iznosi samo 0,15 posto godišnje”, objašnjava naš sugovornik. Kad je pak riječ o ulaznim/izlaznim troškovima, za aktivno upravljane fondove koji ne kotiraju na burzi oni znaju iznositi i nekoliko postotnih bodova (obično 1-2%), s tim da ih se neki znaju i odreći ili ih naplatiti samo prilikom izlaska kraćeg od minimalno definiranog roka.

Istodobno, za ETF-ove se ulaznim/izlaznim troškovima može smatrati brokerska naknada. Njezina visina, naravno, ovisi o ugovoru kojeg svaki investitor ima sa svojim brokerom (za fizičke investitore u prosjeku oko 1% ili nešto iznad toga), ali s ciljem podrške razvoju ETF-ova na domaćem tržištu ICAM-u sestrinsko brokersko društvo (Interkapital vrijednosni papiri) do kraja ove godine odreklo se brokerske naknade za novčani ETF, dok će od iduće godine iznositi samo 0,15%.

Usto, u u cilju da ETF-ove učine što dostupnijima ulagateljima u ICAM-u rade na proširenju svoje aplikacije Genius kroz koju će se ETF-ovi uskoro moći kupovati/prodavati bez brokerske naknade i ulaznog/izlaznog troška.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/trzista/etf-ovi-globalno-privlace-sve-veci-broj-investitora-hoce-li-i-u-hrvatskoj-4418694

Scroll to Top