Manje od 2% štediša drži gotovo 40% ukupnih depozita



Poslovni dnevnik

Od ukupnih depozita građana oko 39 posto otpada na samo 2 posto “najkrupnijih” štediša koji u bankama imaju iznose veće od 100 tisuća eura.

Na one koji raspolažu iznosima manjim od 100, ali većim 10 tisuća eura, a u toj kategoriji je oko 17 posto štediša, otpada gotovo polovica (49%) ukupnih depozita.

Preostalih 81 posto građana na bankovnim računima ima depozite manje od od 10 tisuća eura po vlasniku, a oni drže nešto manje od 12 posto ukupnih depozita sektora stanovništva.

Podaci su to koje Hrvatska narodna banka danas objavila, a koje je prikupila kod kreditnih institucija tijekom druge polovine ove godine.

Oni uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba (rezidenata) kod kreditnih institucija u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima (tekućim, žiro te valutnim i multivalutnim računima), na računima štednje po viđenju ili na ročenjima.

Kako napominju u HNB-u, prikupljeni su na način koji omogućuje izračun ukupnog iznosa koji pojedini vlasnik depozita drži na svim računima kod svih kreditnih institucija.

Koliko god iznesene brojke upućuju na veliku koncetraciju depozita kod malog broja štediša s najvećim iznosima na bankovnim računima, u usporedbi sa sličnim podacima od prije 10 godina one pokazuju zapravo blago smanjenje nejednakosti razdiobe depozita hrvatskih građana, ističu u HNB-u.

Više natprosječnih

Pritom se, kažu, osobito povećao udjel vlasnika sredstava s ulozima iznad prosječnog depozita, a smanjio se udjel deponenata s najvišim iznosima.

“Navedeni podaci pružaju određene argumente u prilog smanjenju imovinske nejednakosti. Valja, međutim, biti oprezan pri njihovu tumačenju jer ne uključuju informacije o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama, kao ni o drugim oblicima financijske imovine.

Također, iz raspoloživih je podataka depozite moguće agregirati isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstava, kao što je uobičajeno u analizi dohodovnih i imovinskih nejednakosti”, objašnjavaju stručnjaci središnje banke.

Dodaju i kako iz prikupljenih podataka proizlazi da znatna većina vlasnika depozite drži kod samo jedne kreditne institucije (njih nešto više od 81%), pri čemu najveći broj njih ta sredstva drži samo na transakcijskim računima (oko 72%).

Među onima koji uz transakcijske račune imaju i druge oblike depozita, nešto ih veći broj drži sredstva na oročenim nego na štednim depozitima.

Inače, uz blago smanjenje koncentracije, iznosi depozita su tijekom proteklog desetljeća osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast izraženiji u nižim razredima razdiobe, napominje se u analizi podataka.

Prosječni deponent

Ipak, iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura).

S druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima tj. sredstava koja drži 5% vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa, smanjio se za 8,2 posto – sa 67,3 na 59,1 posto.

Osobito je bilo izraženo smanjenje udjela za 1 posto vlasnika s najvišim iznosima, koji je s 36,7 posto u 2014. sredinom ove godine pao na 30,2 posto. Sve u svemu, te brojke govore u prilog blagom smanjenju nejednakosti u razdiobi depozita među građanima.

Osim napomene da prikupljeni podaci o depozitima ne pružaju cjelovitu sliku razdiobe njihova ukupnog bogatstva jer ne uključuju podatke o nefinancijskoj imovini (ponajprije nekretninama), podcrtava se i da oni ne pružaju puni uvid ni u razdiobu financijskog bogatstva.

Jer, ne uključuju financijsku imovinu u obliku gotovine, vrijednosnih papira, polica osiguranja, udjela u investicijskim fondovima i udjela u poduzećima i poslovnim pothvatima, kao ni novčana sredstva u inozemstvu.

Djelomična slika

“Na temelju podataka Eurostata Hrvatska narodna banka procjenjuje da su depoziti kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u 2021. činili oko 23,5 posto njihove ukupne imovine, odnosno 42,7 posto njihove ukupne financijske imovine.

Nadalje, prikazane podatke o razdiobi depozita nije moguće izravno usporediti sa standardnim pokazateljima dohodovne i imovinske nejednakosti koji se temelje na statističkim anketnim istraživanjima jer je u njima uobičajena jedinica promatranja kućanstvo, dok je podatke o depozitima moguće promatrati isključivo na razini pojedine fizičke osobe”, stoji u komentaru brojčanih nalaza.

Konačno, HNB objašnjava i da su u izračun usporednih pokazatelja razdiobe uključeni isti financijski instrumenti i iste financijske institucije za obje promatrane godine, što znači da su iz iznosa depozita za 2023. isključeni depoziti kod stambenih štedionica.

Od 2024. središnja banka započinje s redovnim godišnjim prikupljanjem podataka radi izračuna pokazatelja statističke razdiobe depozita građana, te će jednom godišnje objaviti prikaz tih pokazatelja na svojoj internetskoj stranici.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/vijesti/manje-od-2-stedisa-drzi-gotovo-40-ukupnih-depozita-4422427

Scroll to Top