Godinu ‘epidemije’ povećanja plaća potaknuo i manjak radnika, rast je i dalje ispod razine inflacije



Poslovni dnevnik

Do prije godinu dana ključna tema u poslovanju bili su troškovi poslovanja opterećeni eksplozijom cijena energenata i sirovina, no ove godine na red su došle i plaće radnika. Neupitan trend potaknut je inflatornim kretanjima i dolaskom stranih radnika iz tzv. trećih zemalja, ali posljedica je to i činjenice da Vlada RH ističe sve bolje brojke i kako sve brže hvatamo korak s prosjekom Europske unije.

Uz evidentan rast troškova života i to Vladino isticanje sve većeg blagostanja sasvim sigurno je pridonijelo i očekivanjima puka, koje sada traži između ostalog veće plaće, i to sad i odmah. Poslodavci ovdje nemaju puno manevarskog prostora, jer je uostalom tempo nametnula i sama država kao poslodavac značajnim povećanjem plaća u javnom i državnom sektoru.

Poslodavci u privatnom sektoru tako su između čekića i nakovnja, pritisnuti istodobno zahtjevima svojih domaćih zaposlenika za uvećanjem plaća, a istodobno suočeni i sa sve većom nestašicom radne snage. Posljedično, stalno raste uvoz radnika koja je u nerijetkim slučajevima i slabije kvalificirana za poslove za koje su angažirani, jer i strani radnici biraju zemlje u kojima su plaće veće nego u Hrvatskoj.

Procjene su HUP-a da će do kraja godine biti izdano 175 tisuća radnih dozvola, a u idućoj godini očekuju još i veći angažman stranih radnika, više od 200 tisuća. U privatnom sektoru to znači da bi udjel stranih radnika bio više od 15 posto.

Nije tako jednostavno
Poslodavci u posljednje vrijeme sve češće ističu kako angažman stranih radnika, suprotno općoj slici, ne znači i povoljnije rješenje, jer stranim radnicima uglavnom moraju osigurati kakav-takav smještaj, dnevne obroke, edukaciju i slično, pa je u nekim djelatnostima strani radnik nerijetko za njih skuplja opcija od zapošljavanja domaćih radnika.

Sindikatima je posao ovdje jednostavan. Na tu dvojbu poslodavaca oni imaju čini se brzi recept “pa, povećajte plaće Hrvatima i nećete imati problem nedostatka radnika”. To je nažalost često tek parola, jer u proteklih nekoliko godina uvjerili smo se da Hrvati neke poslove ne žele više prihvatiti i raditi, bez obzira na visinu ponuđene plaće.

Jednadžba nije tako jednostavna kako se sindikatima čini. No, iz objava velikih hrvatskih kompanija, naročito posljednjih mjeseci, evidentno je da se ove godine dogodila epidemija povećanja plaća radnicima, i domaćim i stranim, a u pravilu, najveći broj tvrtki ističe kako nastoje osigurati da osnovice podižu prateći inflacijska kretanja.

DZS je upravo objavio kako su ukupno prosječne plaće u listopadu dosegnule dosad rekordnih 1178 eura u neto iznosu, a u deset mjeseci u odnosu na lani povećane su za gotovo 13%. Realan rast ispod je razine inflacije, 3,8%, pa će daljnja usklađivanja biti očekivana.

U Podravci su u 2023. dva puta povećali plaće, a mijenjan je i sustav obračuna plaća, čime se ‘korigiralo nepravedne koeficijente u odnosu na složenost posla’/D. Špehar/PIXSELL

Trend usklađivanja rasta plaća s rastom cijena uočili su u konzultantskoj kući specijaliziranoj za ljudske resurse Selectio, koja je provela i prvo istraživanje o utjecaju inflacije na povećanje plaća. Objavljeno je ljetos, a pokazalo je da većina poduzeća u Hrvatskoj od 2019. do 2022. nije prakticirala usklađivanje plaća sa stopom inflacije.

Za razliku od državnih tvrtki koje su pratile uredbe Vlade, privatne su se po ovom istraživanju najčešće orijentirale prema stanju na targetiranom tržištu rada i trendovima u svojoj industriji, te su radile benchmarking. Usklađivanje se, kako je pokazalo istraživanje, podrazumijevalo korekciju plaća koje su ispod unutarnje i vanjske usporedbe, podizanje plaća radnicima koji nisu na rukovodećim mjestima, uvećanje osnovice kao rezultata kolektivnih pregovora, te se posezalo za uvođenjem novih pogodnosti za radnike.

Oni koji su ugradili i inflaciju u korekcije plaća to su činili kroz godišnji ciklus uvećanja plaća, neke od tvrtki su uz podizanje minimalne plaće dizali i vrijednosti prigodnih darova. Inače, u istraživanju Selectia oko 41% tvrtki već je zbog inflacije bilo podiglo plaće, 47% to namjerava, dok oko 12% to zasad nema u planu. Prema prikupljenim podacima, raspon povećanja kretao se između 2 i 20%, a u prosjeku je povećanje bilo na razini od oko 7%.

Najveći rast, kao i najveće neto iznose plaća u Hrvatskoj ima ICT sektor. Većina glavnih ‘igrača’ iz tog sektora objavila je vijest o podizanju plaća i raznih neoporezivih primanja za svoje zaposlene. Primjerice, Ericsson Nikola Tesla, koji ima ukupno 2800 zaposlenih, od kojih je 1800 angažirano na poslovima softver dizajna, a više od 40 posto su mlađi od 35 godina, ukupan budžet za povećanje plaća u ovoj godini, kako su nam naveli u odgovoru, povećao je za 5 posto.

Prosječna ugovorna plaća, koja uključuje i neoporezive isplate, bonuse, nagrade, regres i tako dalje je 3429 eura. Uz standardne neoporezive isplate, u ENT-u ističu i kako i dodatno investiraju u profesionalni razvoj i brigu za dobrobit njihovih zaposlenika, od dodatne edukacije do dopunskog zdravstvenog osiguranja ili sufinanciranja troškova za dječje vrtiće. “Kontinuirano ulažemo u povećanje plaća, a povećanja planiramo i u narednom periodu”, poručuju iz Ericsson Nikole Tesle.

U Hrvatskom Telekomu će nakon zaključenja novog kolektivnog ugovora od početka iduće godine budžet za plaće porasti za 8,5 posto, a ugovoreno je povećanje minimalne plaće za 23 posto, uz korekcije platnih razreda, a osiguran je i dodatan budžet za povećanje plaća kroz karijerni put u front-line i non-front segmentu za naredne dvije godine.

Podravka mijenjala i sustav
Novi kolektivni stupa s 1. siječnjem na snagu stupa i u Krašu, s ugovorenim rastom osnovice za izračun plaće od oko 17 posto, s 379,59 na 443 eura, a rastu i ostali primici, poput naknade za korištenje godišnjeg odmora i božićnice s ukupno 530,90 na 700 eura, dara u naravi, naknade za topli obrok. Već početkom ove godine u Krašu su, inače, korekciju osnovice povećali već od početka 2023., a u svibnju su dodatno povećane plaće radnicima u proizvodnji i skladištima.

I druge tvrtke u prehrambenoj industriji su višekratno povećavale plaće i druga primanja za svoje radnike. U Podravci su tako ove godine dva puta povećali plaće, a mijenjan je i sustav obračuna plaća, čime se, kako je taj potez prezentirala predsjednica Uprave koprivničke tvrtke Martina Dalić, korigiralo nepravedne koeficijente u odnosu na složenost posla. Prosječne plaće u Podravci su tako rasle između 150 i 250 eura bruto, uz još i veći rast dijelu zaposlenika kojima je novim tarifnim sustavom mijenjan koeficijent.

Tijekom cijele iduće godine prosječna bruto plaća u Podravci bit će veća 15% u odnosu na ovogodišnji iznos, uz 19-postotni rast u korigiranim radnim mjestima u proizvodnji i logistici, dok će neto primanja rasti za 20 posto, a čak 40 posto u usporedbi s prosincem 2021. godini.

I u Podravkinoj farmaceutskoj tvrtki Belupo dižu plaće, za oko 150 eura bruto, a trend slijede i u vodećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji Plivi, čiji predsjednik Uprave Michael Furjan, ujedno i šef HUP-a, ističe neminovnost daljnjeg povećanja plaća kako bi se našlo kadrove za najvažnija radna mjesta.

Nedostatak radnika vidljiv je i u trgovačkom sektoru, na vratima gotovo svih velikih maloprodajnih lanaca uredno stoje oglasi za radna mjesta. Konzum je nedavno objavio kako u primanja svojih više od deset tisuća zaposlenika u svim segmentima, od veleprodaje i maloprodaje do logistike i internet prodaje i administracije, ulaže više od 30 milijuna eura, što je za njih rekordan iznos. Za polovicu zaposlenika koji obavljaju poslove prodavača, bruto plaće rastu 20 posto, uz povećanje ostalih primitaka, od božićnica, regresa i naknada za tople obroke.

I u Kauflandu, u kojemu su već u nekoliko navrata u proteklih godinu i pol dizali plaće, od početka 2024. dodatno povećavaju bruto iznos za u prosjeku 12,5 posto, s tim da veći rast očekuje radnike na nerukovodećim mjestima. Za radnike u poslovnicama plaće će tako rasti za 16, a u logističko-distributivnom centru 22 posto. Među ostalim i Eurospin je svojim zaposlenicima dao 10-postotne povišice uz ove godine i za tvrtke izvan trgovačkog sektora atraktivnu božićnicu od 500 eura.

Na rast plaća odlučili su se i u TDR-u, a po novom kolektivnom bruto osnovica i ostala materijalna prava radnika povećava se za 17%, a uvodi se i nova naknada za sate provedene u smjenama, 25% više za drugu i 50% za treću smjenu, a naknada za rad subotom podiže se za 60, te nedjeljom za 100%. Rastu i iznosi božićnica, regresa i drugih primitaka. Iznos najniže bruto plaće u TDR-u rasti će za 26%, sa 677 na 850 eura. Iz Saponije i Kandita, pak, objavili su da neto plaće u prosjeku povećavaju za 25% u usporedbi s lanjskim.

“U Atlantic Grupi redovno pratimo kakvi su naši ukupni kompenzacijski paketi u odnosu na tržišta na kojima poslujemo, kao i potrebe naših zaposlenika, te je u 2023. godini na razini čitave kompanije skoro 80% naših kolega imalo korekciju uvjeta, koja je u prosjeku iznosila 13%”, ističe Mojca Domiter, izvršna direktorica Ljudskih potencijala i kulture u Atlanticu, najavljujući da će i u 2024. godini, uz ulaganja u materijalna davanja, nastaviti uložiti i u korekcije plaća za veći dio (60 posto) zaposlenika Atlantica, a prema sadašnjim procjenama bit će to na razini od u prosjeku od 9 posto.

Oči su posljednjih dana usmjerene na poslovanje Pavla Vujnovca, a u njegovoj grupaciji Enna i PPD-u, kad su plaće posrijedi, kažu kako su tijekom 2023. zaposlenicima povećavali plaću sukladno inflacijskim kretanjima, povećanju zakonskog minimalca, ali, napominju, i temeljem truda i zalaganja zaposlenika čiji se razvoj konstantno prati.

“Dodatno smo napravili i benchmark analizu plaća i ostalih benefita za ključne pozicije u sektorima energetike, logistike i hrane, ali i korporativnog upravljanja te smo dodatno na taj način napravili usklađivanje s tržištem gdje je bilo potrebno”, kažu u Enna Grupi, naglašavajući da će i u 2024. godini nastaviti pratiti inflacijska kretanja kao i zakonsku regulativu s obzirom na minimalne plaće te ćemo, ako bude potrebe sukladno tome, korigirati plaće našim zaposlenicima. Ali će, kao i do sada, povećanje plaća njihovih zaposlenika, neovisno o inflaciji i minimalnoj plaći, ovisiti i o trudu i zalaganju svakog pojedinog radnika. Najveća naftna kompanija Ina u svojih devet tvrtki ove je godine povećala neto plaće svojih zaposlenika u rasponu od 11 do 16%, ovisno o društvu.

“U Ini smo svjesni posljedica globalnih ekonomskih kretanja i inflatornih pritisaka, a isto tako cilj nam je osigurati konkurentnost kompanije na tržištu rada. Stoga održavamo otvoren dijalog sa socijalnim partnerima oko uvjeta naših kolektivnih ugovora”, poručuju iz Ine.

KU korigira i državne tvrtke
Kolektivnim ugovorima plaće se zbog inflacije korigiraju i u državnim tvrtkama, no kod pojedinih je povećanje plaća rezultat i spomenutog manjka zaposlenih. Konkretno, u Hrvatskoj pošti morali su podići plaće za 25%, nakon što su već i lani, zbog istog problema, onima koji rade na operativnim radnim mjestima, dakle, poštarima i dostavljačima, plaće digli za 20 posto.

U HEP-u su, kažu, ove godine proveli minimalnu korekciju primanja, u dogovoru sa sindikatima, a neto plaća povećana je u iznosu znatno manjem od stope inflacije, a povećanje je ugovoreno i novim kolektivnim ugovorom za 2024.-2025. No, ne preciziraju o kolikom porastu se radi. Prosječna neto plaća u ovoj godini iznosila je, kažu u najvećoj državnoj kompaniji, 1238 eura.

“HEP će između ostalog i ovim povećanjem plaće nastojati zadržati kvalificirane i stručne radnike, nužne za kvalitetno funkcioniranje poslovnih procesa”, poručuju iz HEP-a.

Za sindikate, pak, ostaju i nakon svega dvije slabe točke povećanja plaća. Jedno su kolektivni ugovori, kojih i dalje nedostaje na nacionalnoj razini, jer velik broj zaposlenih i tvrtki nije obuhvaćen povećanjima za koje se bore sindikati, a s druge strane nisu zadovoljni time što se najveći broj poslodavaca odlučio koristiti brojne mogućnosti nagrađivanja izvan poreznih škara koje im je Vlada osigurala.

“One su u kriznim vremenima korisne za poslodavce, a i 99 posto zaposlenika trenutačno se neće protiviti da im na račun sjednu dodatni iznosi, no dugoročno, to nije dobro niti za mirovinski sustav, zdravstvo i o tome također treba voditi računa”, kaže Mladen Novosel, predsjednik SSSH. No, u ovom trenutku velik je pomak i to što intenzivnije nagrađivanje zaposlenika postaje standard kojeg se pridržava većina poslodavaca koji žele motivirati i zadržati radnike. A na plaće će u idućoj godini, osim poslodavaca, traga svakako ostaviti i odluke lokalnih vlasti, kojima je Vlada prepustila da, nakon ukidanja prireza, mogu same odrediti visinu oporezivanja dohodaka svojim zaposlenim građanima.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/godinu-epidemije-povecanja-placa-potaknuo-i-manjak-radnika-rast-je-i-dalje-ispod-razine-inflacije-4422536

Scroll to Top