Čak 330 tisuća radnih mjesta zamijenit ćemo nekim novima



Poslovni dnevnik

Cjeloživotno je obrazovanje već sada jako važno, a u budućnosti će biti još važnije. Prema analizi “Budućnost rada u Hrvatskoj”, koju je 2021. objavio McKinsey, do 2030. možemo očekivati da će čak 330 tisuća radnih mjesta biti zamijenjeno nekim novim.

Razlog za ovako rapidne promjene leži u automatizaciji, digitalizaciji te umjetnoj inteligenciji. U vremenu brzih tehnoloških promjena naravno da obrazovanje koje smo stekli u srednjim školama i na fakultetima više nije dovoljno. Morat ćemo učiti cijeli život. A Hrvati su tome vrlo neskloni.

Država stoga građane pokušava aktivirati raznim mjerama obrazovanja i osposobljavanja koje se provode u sklopu Aktivne politike zapošljavanja putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). No rezultati su tih mjera i dalje vrlo skromni. Zapravo poražavajući. U ovoj je godini (do 8. prosinca), pokazuju podaci HZZ-a, tek nešto više od 11 tisuća građana sudjelovalo u tri mjere obrazovanja i osposobljavanja.

“To su jako mali brojevi. U Hrvatskoj se dakle dodatno obrazuje manje od jedan posto radno aktivnog stanovništva”, kaže Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju rada s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, upozoravajući da to nikako ne može biti dobro.

“Istraživanje koje sam radio o stanju na tržištu rada pokazalo je da 59% zaposlenih u Hrvatskoj nije zadovoljno mogućnostima koje im njihov posao nudi u pogledu rasta i razvoja, dakle nisu zadovoljni sa svojim poslom. S druge strane, ovi podaci govore da nisu zainteresirani za stjecanje novih znanja i vještina. To sugerira dvije stvari. Ili ne znaju za ove mjere i programe, što znači da ih se nedovoljno marketinški oglašava ili nudimo krive programe”, upozorava Galić.

A od tog malog broja koji je, zahvaljujući sufinanciranju države uložio u neki oblik obrazovanja i stjecanja novih vještina, najviše ih koristi mjeru vaučera, odnosno Obrazovanje za stjecanje kompetencija potrebnih za rad putem vaučera. Nju je koristilo 8269 ljudi. U druge dvije, obrazovanje nezaposlenih i osposobljavanje na radnom mjestu, uključeno je bilo tek nešto više od 3000 ljudi. Ukupno je HZZ za ove tri mjere isplatio 17,5 milijuna eura, a najviše, gotovo 10 milijuna za vaučere.

Što se profila korisnika tiče, mjeru vaučera više koriste zaposleni, žene (58%), a najčešća dob korisnika je između 30 i 54 godina. Najatraktivnija je bila, kažu u HZZ-u, među Zagrepčanima i stanovnicima Zagrebačke županije.

Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju rada
s Filozofskog fakulteta u Zagrebu/PD

“Najveći interes korisnika bio je za pohađanje programa kojima se stječu digitalne vještine prvenstveno za programe internetski marketing i brendiranje, knjigovođa, asistent za upravljanje projektima, Python developer i Front-End developer”, kažu iz HZZ-a.

Vaučeri za obrazovanje u prošloj i početkom ove godine privukli su, inače, velik interes. Od travnja prošle godine kada je mjera postala dostupna, za nju je u devet mjeseci apliciralo gotovo 10 tisuća korisnika.

No, početni je entuzijazam brzo splasnuo, i to iako je mjera proširena te ju je od proljeća ove godine moguće koristiti ne samo za stjecanje digitalnih i zelenih vještina, već i onih općenitih i to u 142 institucije i kroz 937 obrazovnih programa diljem Hrvatske. Veći interes očekivali su i u samom HZZ-u.

“S obzirom na izmjenu načina uključivanja osoba u obrazovanje gdje je naglasak stavljen na polaznika i njegov izbor, očekivali smo veći interes”, ističu. Rast interesa bit će nužan. Sva istraživanja i ankete pokazuju poražavajuće podatke u pogledu cjeloživotnog obrazovanja Hrvata. Podaci Eurostata govore da na mjesečnoj razini tek 4,4% Hrvata sudjeluje u nekoj vrsti obrazovanja i treninga. Gori od nas su jedino Grci i Bugari dok se, primjerice, u Švedskoj, dodatno obrazuje čak 36% građana.

Ulažimo u zaposlene
Ove ćemo brojke morati podići zbog trendova na tržištu rada, a koje u velikoj mjeri oblikuju digitalizacija i umjetna inteligencija, smatra Galić. “Posve je sigurno da će tehnologija, a potvrđuju to i promjene koje su nastale korištenjem ChatGPT-a, promijeniti tržište rada. Procjene govore da će u 30 do 70 posto poslova značajni broj radnih zadataka nestati, bilo zbog automatizacije ili umjetne inteligencije.

Dakle, ono što trenutno radi troje ljudi ubrzo će raditi jedan čovjek ili stroj. U tom kontekstu prekvalifikacija i obrazovanje će biti nužno”, ističe Galić dodajući da takva budućnost, u kojoj je cjeloživotno obrazovanje nužno za ostanak na tržištu rada, dolazi jako brzo. “A podaci HZZ-a govore da mi za nju nismo spremni”, upozorava Galić.

Ističe i da će promjene najviše pogoditi srednje tržište rada. Najmanje će ga, barem kratkoročno, osjetiti zanatlije, odnosno oni koji rade rukama te visoki menadžment. Svi ostali morali bi biti u pripravnosti i već sada ciljati svoju mjeru za dodatnim obrazovanjem na HZZ-u.

Ovo je ujedno i poruka poslodavcima da u zaposlenike moraju ulagati. Uostalom, kaže Galić, dobar je dio ljudi otišao iz Hrvatske upravo zato što na radnom mjestu nisu mogli ostvariti svoj puni potencijal jer se u njih nije ulagalo.

“Upravljanje ljudskim potencijalima će postati strateška tema broj jedan u državi”, ističe Galić. To potvrđuju svi trendovi, i oni nedostatka radne snage, a i procjene UN-a prema kojima će broj stanovnika Hrvatske do 2050. pasti na 3,4 ili 3,2 milijuna.

Procjene UN-a govore da će broj stanovnika Hrvatske do 2050. pasti na 3,4 ili 3,2 milijuna/S. B. Babić/PIXSELL

Dostupno više od 160 mil.
U Europskoj uniji svjesni su važnosti cjeloživotnog obrazovanja i prekvalifikacija. Kako bi europsko tržište rada adekvatno odgovorilo na izazove digitalizacije i automatizacije Europa želi da čak 60 posto građana barem jednom godišnje sudjeluje u nekoj vrsti obrazovanja. Taj cilj žele postići do 2030.

Uostalom, u njega znatno i ulaže. Hrvatskoj je tako, samo za mjeru Obrazovanje za stjecanje kompetencija potrebnih za rad putem vaučera dostupno više od 160 milijuna eura (60,8 milijuna iz NPOO-a te 100 milijuna iz Europskog socijalnog fonda). Mjera vaučera namijenjenih obrazovanju, dakle nastavlja se provoditi do 2026.



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/cak-330-tisuca-radnih-mjesta-zamijenit-cemo-do-2030-novim-4421940

Scroll to Top