Argentinac iz Južne Amerike preselio u Hrvatsku: ‘Splitu su me privukle tri stvari’



Poslovni dnevnik

Split za život i rad privlači sve više stranaca, tako da se u taj grad prošle godine doselilo više od 1800 stranih državljana, od čega je pola od njih došlo iz Ukrajine, a slijede oni iz BiH, Njemačke, Nepala, Srbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Filipina i drugih zemalja.

Odluku za život u gradu podno Marjana od njih ukupno 1838 donijelo je 908 državljana Ukrajine, zemlje pogođene ratom.

Slijede državljani Bosne i Hercegovine (143), zatim Nijemci (64), Nepalci (52), Srbi (51), Poljaci i Sjeverno Makedonci po (47), Filipinci (46), Francuzi (39), Talijani (34), Kosovari (33).

Iz ostalih zemalja doselilo se 374 ljudi.

Rat i rad

Od ukupno doseljenih Split je dobio novih 987 sugrađana i 851 sugrađanku, a većina njih je u dobi između 20  i 39 godina.

Male djece do četiri godine ima 71, ali i 12 starijih od 74 godine.

Što se tiče cijele Splitsko-dalmatinske županije, u nju se u 2022. godini doselio 5481 stranaca.

Velik dio doseljenih, osobe su koje su se bježeći od rata nastanile u gradu pod Marjanom, poput brojnih Ukrajinaca, te oni koji su u Split došli zbog rada, trbuhom za kruhom, poput onih  iz dijelova bivše države, kao i onih iz Nepala, Filipina i drugih vaneuropskih zemalja.

Strance za život privlače i Brač, Hvar i Vis, ali i mjesta u Dalmatinskoj zagori.

U razgovoru sa strancima koji su doselili u Split može se saznati da je odluka pala zbog kvalitete života, ali na prvom mjestu klime, hrane, mentaliteta ljudi, te sigurnosti.

Iz Patagonie u Split

Argentinac Santiago Nieto Karaman (28) u Split je iz Patagonie stigao prije pet godina. Za “najlipši grad na svitu” se odlučio zato što mu je pradjed, koji je prije sto godina odselio u Argentinu, porijeklom iz Srijana nedaleko Omiša.

Prije godinu i pol je otvorio mali restoran u središtu grada, tik uz zgradu HNK, a u ponudi ima tradicionalnu hranu, odnosno argentinske delicije čiji sastav objašnjava uglavnom lokalnim gostima.

“Splitu su me privukle tri stvari i to more, sunce i mir. Izuzetno mi se sviđa što noću mirno mogu hodati gradom bez da mi se što loše dogodi. Dolazim iz južne Amerike u kojoj to nije moguće”, kaže Santiago.

Otkriva da u Splitu ima dosta Argentinaca, dio njih se bavi ugostiteljstvom. Međusobno se druže i pomažu svojim sunarodnjacima porijeklom iz Hrvatske koji žele doći živjeti u Split.

Puljak: Otvoren grad

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak poručuje da je taj grad oduvijek otvoren grad, prema svim svojim predispozicijama ugodan i privlačan za život, kako svojim građanima tako i strancima koji sve više otkrivaju prednosti života u njemu.

Razlozi takvih trendova su mnogi: od migracijskih, poslovnih, do otvaranja granica koje olakšavaju kretanje i izbor mjesta za rad i život, posebnom mlađima.

“Pored klime, infrastrukture i sadržaja, sigurnost i uvjeti života koji nude balans za ostvarenje poslovnog i obiteljskog života, velike su prednosti Splita koje prepoznaju mnogi. S realizacijom najvećeg investicijskog ciklusa koji slijedi u 2024. i nadalje, taj će se trend, vjerujemo, još snažnije nastaviti”, rekao je Puljak.

Naš je cilj, dodao je, da nastavimo stvarati pretpostavke za gospodarski i društveni razvoj na održivim osnovama, što će utjecati na daljnje podizanje kvalitete života građana, ali i na daljnji rast atraktivnosti Splita, ne samo kao turističke destinacije, već i idealnog odabira za život.

Šterc: Svjetski grad

Demograf Stjepan Šterc mišljenja je kako svjetska mladost traži sigurne prostore u kojima osjeća slobodu u prostoru i vremenu, a to je još uvijek Hrvatska i posebno njezina obala.

Split je i svjetski grad po načinu života i uz mediteransku klimu sve su to razlozi doseljavanja mladih ljudi.

Stariji pak ljudi u takvim posebnim prirodnim i društvenim uvjetima žele provesti svoj život nakon radnog vijeka. Kupuju nekretnine na obali, financijski su osigurani i hoće živjeti u povoljnijim uvjetima.

Za sada nije veliki postotak stranaca koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, ali prema podacima od prošle godine postoji trend povećanja jer su preko 60 posto nekretnina na obali kupili stranci.

“To je svakako rastući trend, ali po mojoj procjeni njihov udio u vlasništvu i brojnosti stanovništva nije veći od pet posto”, kaže Šterc.

Utjecaj slavnih zvijezda

Naša obala je izazov za sve strance, a u budućnosti će se pokazati još i većim, jer će se sigurnost i atraktivnost hrvatske obale pokazati prevladavajućim faktorom doseljavanja, mišljenja je.

Šterc smatra kako se stranci na život na našoj obali odlučuju i zbog toga što nas posjećuju brojne svjetske glazbene, sportske, glumačke i umjetničke zvijezde.

“Upravo se njihovi statusi na društvenim mrežama o boravku na našoj obali s puno pohvala prenose i na mlađe generacije”, kaže Šterc koji dodaje da nije vidio svjetski poznatu osobu koja nije s oduševljenjem opisivala svoje dojmove.

Sve više doseljenih iz bivše Jugoslavije

Komentirajući sve veći broj dolazaka državljana Srbije u Hrvatsku kaže da je to standardni proces koji je dijelom bio zaustavljen tijekom agresije na Hrvatsku.

Među doseljenim u Hrvatsku uglavnom prevladava stanovništvo iz dijelova bivše države, a konkretno doseljavanje iz Srbije na obalu primarno je vezano za dolazak radne snage.

Sve obalne županije imaju primjetan pozitivni migracijski saldo vanjskih preseljavanja, ali i unutrašnjih.

Međutim, zaključuje Šterc, proces iseljavanja iz Hrvatske u 2022. godini se čak podigao nakon pandemijskog razdoblja i dosegao maksimum iseljavanja iz 2017. godine

Žaklina Jurić



Preuzeto od www.poslovni.hr: https://www.poslovni.hr/hrvatska/argentinac-iz-juzne-amerike-preselio-u-hrvatsku-splitu-su-me-privukle-tri-stvari-4420099

Scroll to Top